Veronese, Paolo (pr. ime P. Caliari), tal. slikar (Verona, 1528 – Venecija, 19. IV 1588). Uz Tiziana i Tintoretta, najistaknutiji predstavnik mlet. slikarstva visoke renesanse. Majstor velikih iluzionističkih kompozicija s vješto razmještenim skupinama likova u snažnom gibanju ostvarenih profinjenim harmonijama… Nastavi čitati →
Veronika, sv. (prema pučkoj etimologiji od lat.-grč. vera icon/a/: prava slika tj. slika Kristova), jedna od žena koje su pratile Isusa u njegovu propovijedanju. Prema legendama nastalima na temelju apokrifnog Nikodemova evanđelja, dok je Isus nosio križ na ramenima,… Nastavi čitati →
Verrocchio, Andrea del (pr. ime Andrea Cioni), tal. kipar, slikar i zlatar (Firenca, 1435 – Venecija, 5. X. 1488). Dominantna ličnost firentinskoga kiparstva druge pol. XV. st. Elegantnom profinjenošću oblika i filigranski minuciozno ostvario je nov ideal ljepote ljudskoga tijela:… Nastavi čitati →
Versace, Gianni, talijanski modni oblikovatelj (Reggio Calabria, 2. XII. 1946 – Miami Beach, 15. VII. 1997). Odabirom materijala i boja u kreacijama u kojima se često poziva na antiku, renesansu ili barok, postiže visoku eleganciju i originalnost. Radio kostime… Nastavi čitati →
Versailles, gl. grad dep. Yvelines, regija Île-de-France, sjev. Francuska, o. 20 km jz od središta Pariza; 85 000 st. Upr., rezidencijalno, voj. i turist. središte. Prehr., kožarska ind.; voj. škole i bolnica; hipodrom. Katedrala Saint-Louis. Grad se razvio oko… Nastavi čitati →
Versailleski mirovni ugovori 1. Mirovni ugovor koji je 3. IX. 1783. u Versaillesu potpisala Engleska s jedne, i SAD i njegovi saveznici (Španjolska, Francuska i Nizozemska) s druge strane. Time je okončan amer. rat za nezavisnost. 2. Mirovni ugovor koji… Nastavi čitati →
versifikacija ili verzifikacija (prema latinskom: versus stih), u najširem smislu, građenje ili kovanje stihova, pretvaranje proznoga u stihovni tekst, ili samo umijeće sastavljanja stihova. U užem smislu, znanost o nastanku, tvorbi, građenju stihova, podudarna s metrikom.
Verstovski, Aleksej Nikolajevič, rus. skladatelj (Seliverstovo, gubernija Tambov, 1. III. 1799 – Moskva, 17. IX. 1862). Glazb. nadziratelj i ravnatelj moskovskih kazališta, organizator opernih i dram. zbivanja u Moskvi, pa je vrijeme njegova djelovanja prozvano epoha Verstovskog. Nastojao stvoriti… Nastavi čitati →
vertigo (lat.) → vrtoglavica
Vertov, Dziga (pravim imenom i prezimenom Denis Arkadjevič Kaufman), ruski filmski redatelj, scenarist i teoretičar filma (Białystok, 2. I. 1896 – Moskva, 12. II. 1954). Brat filmskih snimatelja Mihajla (1897−1980) i → Borisa Kaufmana. Njegov redateljski opus obilježen… Nastavi čitati →
Vertumno (lat. Vertumnus), rim. božanstvo etrurskog podrijetla; zaštitnik voćnjaka i bog godišnjih doba i mijena, te trgovine. Štovan i likovno prikazivan zajedno s njegovom ženom božicom voća, Pomonom.
Verwoerd, Hendrik Frensch, južnoafrički političar (Amsterdam, 8. IX. 1901 – Cape Town, 6. IX. 1966). Urednik nacionalističkoga dnevnika Die Transvaler 1937–48, član Nacionalne stranke, senator od 1948. Ministar domorodačkih poslova 1950–58. Predsjednik vlade 1958–66. Protagonist politike apartheida, potaknuo osnivanje… Nastavi čitati →
verzal ili verzalna slova (lat. littera versalis stihovano slovo, zbog običaja da se novi stih, versus, započne velikim slovom), naziv za velika tiskarska slova (majuskule) ili tekst tiskan takvim slovima.
Vesalius, Andreas (pr. ime A. von Wesel), flamanski anatom (Bruxelles, 31. XII. 1514 – Zakynthos, Grčka, 15. X. 1564). Prof. anatomije u Padovi, potom tjelesni liječnik španj. careva. Srušivši Galenovu anatomiju, temeljenu na sekciji životinjskih organizama, njegovo je djelo De… Nastavi čitati →
Veselica, Marko, hrvatski političar i ekonomist (Glavice, kraj Sinja, 9. I. 1936 – Zagreb, 17. II. 2017). Studirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Aktivan u Matici hrvatskoj, zagovornik ekonomskih reforma i samostalnosti Hrvatske, jedan od vođa hrvatskog… Nastavi čitati →
veslanje, šport. grana, natjecanje čamcima pokretanih veslima u što bržem prelasku utvrđenih vodenih staza. Utrke čamaca (regate) održavaju se na regatnoj stazi dugoj u ravnoj liniji 2000 m za muškarce, odn. 1000 m za žene. Regatni čamci grade se… Nastavi čitati →
veslonošci (Copepoda), red sitnih planktonskih račića bez ljušture. Nastanjuju more i kopnene vode. Postoje i parazitske vrste. Dobro razvijene rašljaste nožice služe kao vesla za plivanje. Imaju jedno neparno oko. Ženka s obiju strana zatka nosi dvije jajčane vrećice.… Nastavi čitati →
veslonoške (Pelecaniformes), red vodenih ptica koji uključuje porodice nesita, vranaca i bluna. Snažni plivači i jedine ptice s plivaćim kožicama između svih četiriju prsta. Sve se hrane ribom. Većina vrsta ima široka krila. Nalaze se na svim svj. morima,… Nastavi čitati →
Vesna, staroslav. božica i personifikacija proljeća. Kult je vjerojatno indoeur. (sanskrt. vasantas proljeće). Os. su je štovali ist. Slaveni (pjesme vesnjanke sačuvale su se u Rusiji i Ukrajini).
Vesović, Mio, hrv. umj. fotograf (Gornja Dobrinja, 24. III. 1953). Diplomirao na Akademiji dram. umjetnosti u Zagrebu. Isprva snimao soc. dokumentarnu i angažiranu fotografiju potom konceptualizira fotografske teme bilježeći liriku prizora (Rosebud, 1985).
