Sarazin (Sarrazin), Jacques, franc. kipar (Noyon, 18. VI. 1592 – Pariz, 3. XII. 1660). U stilu rim. baroknoga kiparstva oblikovao bibl. i mitol. figuralne kompozicije, portretna poprsja, dekorativnu plastiku i nadgrobne spomenike.
Sard (latinski: Sardes, prema lidijskom: sfardis grad), antički grad u Maloj Aziji nedaleko od današnjeg Izmira. U ←VII. i ←VI. stoljeću prijestolnica Lidijskoga Kraljevstva; 546. osvajaju ga Perzijanci, a ←218. vladar Sirije Antioh III. U ←II. stoljeću pod rimskom vlašću.… Nastavi čitati →
sard (od imena drevnoga lidijskog grada Sarda), varijetet → kalcedona. Vrlo sličan → karneolitu, od kojega se razlikuje samo po nijansama boja. Gust kremeni agregat svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje. Upotrebljava se za izradu nakita.
Sardanapal, prema legendi, posljednji asirski kralj. Grč. autori pišu o njegovu raskošnom životu, tiranskoj samovolji i tragičnoj smrti. Njegov lik postao je tema niza umj. ostvarenja (Byron, E. Delacroix, H. Berlioz). Mnogi ga povjesničari identificiraju s pov. Asurbanipalom.
Sardinija (tal. Sardegna), otok i regija u Italiji, 200 km z (Italije) i s (Afrika) od kopna, 12 km j od Korzike (Francuska); 23 813 km2 (regija 24 090 km2), regija 1 701 … Nastavi čitati →
sardinski jezik (sardski), jedan od romanskih jezika, govori se na Sardiniji, ima više od 1 mil. govornika. U XI–XIV. st. upotrebljavao se kao službeni jezik. Danas jezik općega saobraćaja, tiska, poezije. Veoma arhaičan romanski jezik, relativno blizak južnotalijanskim dijalektima.
sardonični (sardonski) smijeh (lat. risus sardonicus), stanje grča ličnih mišića koje izgleda kao osmijeh ili smijeh. U antici se mislilo da ga uzrokuje otrov neke sardinske trave (Sardonia herba). Usiljen, grčevit, podrugljiv, kiseo, pakostan osmijeh i smijeh.
sardoniks (grč.), vrsta uslojenoga kremenog agregata kojemu su slojevi obojeni bijelo, crveno ili smeđe. Upotrebljava se kao poludragi kamen, za izradu nakita i ukrasnih predmeta.
Sardou, Victorien, francuski dramatičar (Pariz, 5. IX. 1831 – Pariz, 8. XI. 1908). Napisao 50-ak kazališnih komada, vodvilja, komedija intriga, povijesnih drama i opernih libreta. Komedije: Gospođa Sans-Gêne; Obitelj Benoiton (najuspjelija); drame: Domovina;… Nastavi čitati →
Sarett, Lewis Hastings, američki kemičar (Champaign, Illinois, 22. XII. 1917 – Viola, Idaho, 28. XI. 1999). Dugogodišnji istraživač u farmaceutskoj kompaniji Merck. Pripravio sintetski hormon kortizon za koji se poslije otkrilo da povoljno djeluje pri liječenju reumatoidnog artritisa.
sargasum (iz španj. ili port.) (Sargassum), rod smeđih alga s o. 250 vrsta uz ist. obalu Sjev. Amerike. Otrgnuti dijelovi haluge (Sargassum bacciferum) plutaju morem i skupljaju se na mirnim mjestima Atlantskog oceana gdje pokrivaju velike površine (Sargaško more) i ometaju plovidbu.
Sargaško more, dio Atlantskog oceana između 20° i 35° s.g.š., 30° i 70° z.g.d.; o. 8 635 000 km2, najveća dubina 6760 m (juž. dio). Zimska temp. površinskog sloja 17–23 °C, ljeti 23–27 °C; slanoća… Nastavi čitati →
Sargent, John Singer, američki slikar (Firenca, 12. I. 1856 – London, 14. IV. 1925). Živio u Londonu. Eklektik; portretist američkih uglednika (Predsjednik W. Wilson) i ličnosti iz engleskih mondenih krugova.
Sargon II., asirski kralj. Vladao od ←721. do ←705. God. ←721. razorio Samariju, Izraelce preselio u Mediju i Mezopotamiju. Uspješno ratovao s Hetitima, Egipćanima (←720) i u Armeniji. Podi-gnuo novu prijestolnicu Dur-Šarukin (Khorsabad). Vjerojatno poginuo u pohodu na Mediju.… Nastavi čitati →
Sargon Veliki (babilonsko-asirski Šarukin), akadski kralj. Isprva dvorjanik u Kišu; svrgnuo kralja Ur-Zababu i samostalno zavladao (o. ←2350). Ustrojio snažnu voj. državu, zauzeo Sumer, uspješno ratovao u Siriji, Maloj Aziji, Armeniji i Perziji. Novom prijestolnicom proglasio Akad.
sari (hinduski), indij. ženska gornja odjeća od jednog komada pamučne ili svilene tkanine, koji se ovije oko tijela i glave; dekoracija tkanine je nerijetko umjetnički izrađena.
sarin, smrtonosni, kratkotrajni, organofosforni bojni otrov živčanoparalitičkog djelovanja. Pripravljen je u Njemačkoj kao pesticid (1938). Bezbojna tekućina bez mirisa i okusa koja polako hlapi i pare su joj malo teže od zraka. Dobro se miješa s vodom i može… Nastavi čitati →
sarkazam (grč.), oštra, pakosna poruga, jaka ironija, obično zasnovana na paradoksu. Polazište joj je negativan stav prema onomu kojem je upućena.
Sarkis, Elias, libanonski političar (Shabbaniah, 20. VII. 1924 – Ženeva, 27. VI. 1985). Pripadnik kršć.-maronitske zajednice. Član ugledne i bogate obitelji, studirao pravo u Parizu. Odvjetnik u Bejrutu 1946–58. Guverner Nar. banke od 1968. Kandidirao… Nastavi čitati →
sarkofag (grč.), nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, os. mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes. U uporabi u starome Egiptu od ← III tisućljeća.
