Sibelius, Jean (Johann Christian Julius), finski skladatelj (Hämeenlinna /Tavastehus/, 8. XII. 1865 – Järvenpää, 20. IX. 1957). Glazbu studirao u Helsinkiju, Berlinu i Beču. Neko vrijeme profesor na Glazbenom institutu u Helsinkiju, a 1897. dobio… Nastavi čitati →
Sibila (grč. Sibilla, lat. Sibylla), u grč. mitologiji naziv za proročicu općenito, ili prema proročištima gdje su djelovale libijska, trojanska, delfska, frigijska i dr. U rim. mitologiji, najpoznatija je kumska S., koja je prorekla Eneji gdje će osnovati gl. italski grad.
sibilinske knjige (lat. libri Sybillini), zbirka proročanstava na grč. jeziku koje je, prema legendi, proročica Sibila dala rim. kralju Tarkviniju Oholom. Kada bi došlo do kakve opasnosti, savjet se tražio u tim knjigama.
Sibinj, naselje i središte istoimene općine, u Brodsko-posavskoj županiji, u Slavoniji, 10 km sjeverozapadno od Slavonskoga Broda. Leži na obroncima Dilja na 118 m nadmorske visine. Naselje ima 2424, a općina 6895 stanovnika (2011). Nalazi se na… Nastavi čitati →
Sibinj, starohrv. naziv za rum. grad → Sibiu.
Sibinjanin Janko → Hunyadi, János
Sibir (tatarski: “uspavana zemlja”), ruski i dijelom kazahstanski (krajnji jugozapad) dio sjeverne Azije između Urala na zapadu i Tihog oceana na istoku, te Sjevernoga polarnog mora na sjeveru i rubnih gora srednje Azije na jugu; obuhvaća oko 1/4 azijskoga kopna,… Nastavi čitati →
sibireja (Sibiraea), biljni rod iz por. ruža (Rosaceae). Ima samo dvije grmolike vrste. Vrsta S. levigata raste na Altaju. Hrvatska s. (S. croatica) je endem, strogo zaštićena biljka koja raste na kamenitim obroncima, u pukotinama stijena, i među… Nastavi čitati →
sibirska anticiklona, također sibirski ili az. maksimum, povremeni sustav visokog atmosferskog pritiska koji se stvara iznad sjeveroist. Sibira u hladnijem dijelu godine na sjev. polutki. Nastaje zbog hlađenja velike kopnene mase. Ugl. se zadržava nisko, do 3000 m. Utječe… Nastavi čitati →
Sibiu (njem. Hermannstadt, mađ. Nagyszeben, hrv. Sibinj), grad u sred. Rumunjskoj, upr. središte istoimenog okruga (5432 km2, 412 750 st.); 151 894 st. Leži na r. Cibin, na sjev. strani prijevoja Turnu Roşu (Transilvanske Alpe). Industr.,… Nastavi čitati →
Sic transit gloria mundi! (lat. Tako prolazi slava svijeta!), izreka koja govori o prolaznosti svega.
sic! (lat.), tako; oznaka kakve pogrješke ili netočnosti u tekstu, ali i znak kojim se ističe kakav važan podatak.
Sichuan (prema W.-G. Szechuan ili Szechwan), provincija u juž. Kini; 491 146 km2 (2. po veličini), 83 725 263 st. (najnaseljenija kin. provincija). Na S graniči s provincijama Qinghai, Gansu i Shaanxi, na I s Hubei… Nastavi čitati →
Sicilija (tal. Sicilia, ant. Trinacria), otok u Sredozemnome moru i istoimena regija (s otocima Egadi, Lipari, Pelagie i Panteleria) u juž. Italiji, od tal. kopna odijeljen Mesinskim prolazom; 25 708 km2 (samo otok 25 460 km… Nastavi čitati →
sicilijana (tal.), polagan, miran, idiličan ples razvijen od plesne popijevke sa Sicilije, redovito u 6/8 mjeri punktiranog ritma i u molskom načinu. U umj. glazbu kao instrum. skladba unesena u XVII. i XVIII. st.
Sicilijanska večernja, naziv za ustanak Sicilijanaca (započet 30. III. 1282) protiv vladavine napuljskoga kralja → Karla I. Anžuvinca. Vođa ustanka Giovanni (Ivan) da Procida; na dogovoreni zvuk zvona, koje je oglašavalo večernju, na Uskrsni… Nastavi čitati →
Sickingen, Franz von, njem. vitez (Ebernburg, 2. III. 1481 – Landstuhl, 7. V. 1523). Predstavnik staleža drž. vitezova; od 1517. kapetan u službi rim.-njem. careva Maksimilijana I. i Karla V. ratuje protiv Francuske i Württemberga.… Nastavi čitati →
Sićevska klisura, klisura u jugoist. Srbiji, i od Niša, duga 17 km. Nastala usijecanjem r. Nišave u vapnenačku podlogu. Ovuda prolazi želj. pruga Niš–Pirot. U povijesti gl. karavanski put prema Carigradu.
sida (akronim od francuskoga: syndrome immunodéficitaire acquis sindrom stečenog nedostatka imunosti) → AIDS
sidamo, jedan od jezika kušitske grane afrazijskih jezika. Govori ga više od 1 mil. ljudi na J Etiopije. S njim su u sidamskoj grupi ist. podgrane kušitskih jezika još hadija (o. 1 mil., na J Etiopije), kambata, arbore i dr.
