streptolizin, egzotoksin koji stvaraju pojedini sojevi bakterija streptokoka, os. oni iz grupe A. Ima sposobnost razaranja (lize) eritrocita.
streptomicin, prvi aminoglikozidni antibiotik, izoliran 1943. godine iz aktinobakterije Streptomyces griseus. Os. se pokazao djelotvornim u liječenju tuberkuloze, kuge i tularemije. U novije vrijeme sve manje u uporabi zbog razvijanja otpornosti bakterija. Dugotrajna primjena u velikim dozama može uzrokovati oštećenja slušnog živca.
streptotrihoza, zarazna bolest domaćih životinja koju izaziva Streptothrix. Javlja se u goveda i pasa, a očituje u proširenju površinskih limfnih žila i gnojnim čvorovima. Liječi se kirurški.
stres (engl.) 1. Stanje psih. i fiziološke napetosti organizma izazvano nekim vanj. podražajima ili situacijom. Podražaji kao biol. opasnost (umor, temperaturni ekstremi, fiz. ozljeda, bolest itd.), jaki emocionalni doživljaji, psih. reakcije (tjeskoba, poremećaji pamćenja, mišljenja itd.), predstavljaju stanje s. Organizam… Nastavi čitati →
Stresemann, Gustav, njemački političar i državnik (Berlin, 10. V. 1878 – Berlin, 3. X. 1929). Član Nacionalno-liberalne stranke od 1905. Zastupnik u Reichstagu 1908–12. i od 1914. Protivnik revolucije 1918, zagovarao restauraciju monarhije. Osnovao Njemačku narodnu stranku 1920. Ministar… Nastavi čitati →
stresna urinarna inkontinencija, nehotično ispuštanje urina kod manjega tjelesnog napora (smijeha, kašlja). Posljedica je slabljenja funkcije mišića zdjeličnog dna, odn. sfinktera mokraćne cijevi. U žena se javlja nakon teških i brojnih poroda, dugotrajna kašlja, pretilosti, manjka estrogenih hormona, u… Nastavi čitati →
stretch (engl.), streč, vrlo elastičan materijal od sintetičkih vlakana; najčešće se upotrebljava za izradu kupaćih kostima i hlača.
Streuvels, Stijn (pr. ime Frank Lateur), flamanski književnik (Heule, 3. X. 1871 – Ingooigem, 15. VIII. 1969). Opisuje sirotinju flam. sela i surove prilike koje joj ne dopuštaju da se oslobodi oskudice. Samouk (po struci slastičar), pozornost privukao svojom prvom… Nastavi čitati →
Stribog, u slav. mitologiji, os. u ruskoj, bog oluje, zime i mraza, otac ili djed vjetrova, čovjekov neprijatelj. Prema starome rus. epu, S. je očinski bog vedra neba, a najčešće se spominje usporedno s Dažbogom.
stričak (Carduus), biljni rod iz por. glavočika (Compositae) koji obuhvaća o. 150 vrsta. Listovi imaju bodlje, a cvjetne glavice ugl. su intenzivne boje. Čest je obični s. (C. acanthoides).
Stridon, ant. naselje na granici rim. provinija Dalmacije i Panonije. Rodni grad sv. Jeronima. Pobliža lokacija mjesta nije ni do danas utvrđena.
stridor (lat.), tonovi visokih frekvencija u obliku pištanja ili šuštanja koji nastaju zbog vrtložnoga gibanja zraka u gornjim dišnim putovima. Može se javljati pri udisaju, izdisaju ili u oba slučaja. Najčešće je uzrok akutni otok glasiljki ili suženje grkljana ili… Nastavi čitati →
stridulacijski organ → zrikavci
strige (Chilopoda), stonoge plosnata tijela koje na svakom kolutiću imaju po jedan par nogu. Prvi je par povezan s otrovnim žlijezdama za omamljivanje plijena. U podzemlju Hrvatske žive endemične vrste koje nemaju oči ni pigmenta. Najveća striga na svijetu,… Nastavi čitati →
Strigel, Bernhard, njem. slikar (Memmingen, o. 1460 – Memmingen, 4. V. 1528). Djelovao u Augsburgu i Nürnbergu gdje je bio dvorski slikar Maksimilijana I. Radio oltarne slike (Smrt Blažene Djevice Marije) i portrete (Osmero djece Conrada Rehlingera), isprva… Nastavi čitati →
strigil (lat.), strugač od bjelokosti ili metala kojim su atleti u ant. doba skidali nečistoću nakon vježbanja i ujedno se masirali.
strihnin, otrovni alkaloid iz sjemenki biljke Strychnos nux vomica. Potiče rad sred. živčanog sustava i može uzrokovati fatalne grčeve i zastoj disanja. Pri otrovanju najčešće se u organizam unosi udisanjem ili gutanjem. U prošlosti se rabio u malim… Nastavi čitati →
strihnos (Strychnos), trop. rod s o. 200 vrsta povijuša i drveta iz por. Loganiaceae. Najpoznatija je S. nux vomica koja raste između Indije i Australije. Plod joj je naranči slična sivožuta boba (Semen Strychni) s 2–3 sjemenke koje… Nastavi čitati →
strije (lat.), atrofične s., ružičaste, poslije bjelkaste, lagano udubljene pruge na koži trbuha, bedra ili dojki, nastaju slabljenjem elastičnog tkiva zbog rastezanja kože (u trudnoći, kod pretilosti ili nagla rasta). Nastaju i kod dugotrajnog liječenja nekim hormonskim pripravcima.
strijela i luk, lovno i ratno oružje velike starine. Luk se sastoji od gipke šipke (drvene, rožnate, metalne i dr.), najčešće zategnute u krivinu s pomoću tetive od biljnih vlakana, strune, životinjskih žila i crijeva i sl. Strijela je… Nastavi čitati →
