Svevi (lat. Suebi, Suevi) 1. Skupina germ. plemena (Semnoni, Hermunduri, Markomani, Kvadi) koje je međusobno povezivao zajednički kult vrhovnog božanstva. U ←I. st. nastanjuju područje današnjeg Brandenburga. God. ←71. prodiru u Galiju. Nestaju tijekom III. st. 2. Germ. narod koji… Nastavi čitati →
Svevo, Italo (pr. ime Ettore Schmitz), tal. pisac (Trst, 19. XII. 1861 – Motta di Livenza, 13. IX. 1928). Najbolji pripovjedač tzv. tršćanske književnosti. U tri romana (Jedan život; Mlada starost; Zenova savjest) dao je potresnu sliku dekadence građ. čovjeka… Nastavi čitati →
svezak, u knjižničarstvu, fiz. jedinica pisanih ili tiskanih listova spojenih zajedno i čini cjelinu. U širem značenju poistovjećuje se s pojmom knjiga, a u užem označava samostalno izdani dio nekog djela; sveščić, posebno objavljeni dio periodičke publikacije.
svežanj, naziv za sveske od kojih se načinio knjižni blok; u starim kodeksima svezak se sastojao od nekoliko napola presavijenih listova, lat. arcus (luk). → arak
svežderi, omnivora, životinje koje uzimaju hranu biljnog i životinjskog podrijetla.
Svi Sveti (Sisveti, Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina u Rimokat. crkvi 1. XI. kojom se slave svi sveci.
svib (Cornus sanguinea), grm iz por. drijenova. Listovi nasuprotni, kora crvena, bijeli cvjetovi skupljeni u cvatove. Plod je kuglasta, sjajna koštunica. Drvo se rabi u tokarstvu. Česta biljka živica.
svibanj, naziv za peti mjesec u godini (europeizam maj iz lat. upotrebljava se rjeđe), naslijeđen iz praslavenskoga.
Svibanjska (Majska) deklaracija, izjava političara Jugoslavenskoga kluba koju je njihov predstavnik → A. Korošec pročitao 30. V. 1917. u Carevinskom vijeću u Beču. U izjavi se tražilo “na temelju narodnoga načela i hrvatskog državnog prava” ujedinjenje svih zemalja… Nastavi čitati →
svijeća 1. Voštanica, valjkasto rasvjetno tijelo načinjeno od voska (parafina, loja), u sredini ima stijenj. Rabi se u vjerskim obredima, u nuždi i sl. 2. Stara mjerna jedinica svjetlosne jakosti, npr. Hefnerova s. (HK) koja je iznosila 0,903 cd (kandele),… Nastavi čitati →
Svijećnica (Prikazanje Gospodnje), blagdan u Kat. crkvi, kao spomen na dolazak Svete obitelji u hram; slavi se 2. veljače.
svijećnjak, stalak za jednu ili više svijeća (→ menora; → kandelabar); luster, svijećnjak s više krakova ovješen o strop.
svijest, sveukupnost doživljaja i psih. procesa u pojedincu (individualna s.) ili društv. zajednici (zajednička s.). S. je jedan od osnovnih ontoloških problema svake filozofije, jer istražuje odnos između bitka i svijesti (materijalnog i psihičkog, realnog i duhovnog). U psih.… Nastavi čitati →
svijet, sve što jest; zemlja i svemir sa živom i neživom prirodom, ljudski rod, čovječanstvo sa svim stvorenim duhovnim i materijalnim stvarima i dobrima; sveukupnost svih fiz. i psih. pojava, ili sveukupnost pojava unutar neke klase pojava (npr. živi… Nastavi čitati →
svila, tanko sjajno vlakno koje proizvode gusjenice dudova svilca (Bombix mori) prilikom začahurivanja. Svilena nit sastoji se od viskozne tvari fibroina koja se na zraku stvrdne i od svilenog ljepila ili sericina koji omata fibroin. Gusjenica počinje plesti čahuru… Nastavi čitati →
Svilaja, planina u srednjoj Dalmaciji, između rijeka Cetine i Čikole, najviši vrh Svilaja, 1508 m. Građena od vapnenca i dolomita. Sjeveroistočnim podnožjem prolazi cesta Knin–Vrlika–Sinj, zapadnim Knin–Drniš–Šibenik, a jugozapadnim Drniš–Muć–Split.
Sviličić, Ognjen, hrvatski filmski i televizijski redatelj i scenarist (Split, 21. IV. 1971). Diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1997. Započeo karijeru hvaljenim kratkim filmom Domina (1996) te urbanom, intimnom televizijskom dramom Puna kuća (1998). Splitskom pričom Da… Nastavi čitati →
Svinhufvud, Pehr Evind, fin. političar (Sääksmäki, 15. XII. 1861 – Luumäki, 29. II. 1944). Pravnik, prvak fin. pokreta za oslobođenje od rus. vlasti; 1914–17. prognan u Sibir. Kao predsj. senata proglasio 6. XII. 1917. neovisnost Finske. Odstupio 1918. nakon… Nastavi čitati →
svinjak (Sonchus), biljni rod iz por. glavočika s o. 50 vrsta rasprostranjenih u Sredozemlju. Zeljaste jednogodišnje biljke ili trajnice koje sadrže obilje mliječnog soka. Cvjetovi su ugl. žuti. U Hrvatskoj su česti obični s. (S. oleraceus) i poljski s. (S. arvensis).
