barioni (grčki), subatomske čestice sa spinom od 1/2, većim masama, različitim nabojima (nukleoni i hiperoni).
Barisal, grad i riječna luka u južnom Bangladešu, u delti Gangesa i Brahmaputre; 272 269 stanovnika (2012). Prekrcajna luka za rižu, kože i mahunarke, poljoprivredni sajmovi, prehrambena i drvna industrija.
barisfera, zajednički naziv za jezgru Zemlje koja se sastoji od vanjske (tekuća masa sastavljena od slitine željeza i nikla) i unutarnje jezgre (kruta, uglavnom sastavljena od željeza) velike specifične težine ~ 10,7 gcm-3; proteže se od središta… Nastavi čitati →
Barišić, Petar, hrvatski kipar (Vrlika, 7. X. 1954). Diplomirao na zagrebačkoj Likovnoj akademiji. U bronci i drvu, kojega često boji žarkim bojama, oblikuje skulpture pročišćenih kiparskih oblika i kompozicijskih rješenja (Povoljan vjetar).
Barišić, Rafo, biskup i apostolski vikar (Oćevija, kraj Visokog, 24. VII. 1797 – Široki Brijeg, 14. VIII. 1863). Franjevac, predavao filozofiju u Torinu, a teologiju u Bologni. Imenovan naslovnim azotskim biskupom i apostolskim vikarom za… Nastavi čitati →
Barišić, Slaven, hrvatski fizičar (Pleternica, 26. I. 1942 – Zagreb, 4. IV. 2015). Profesor i dekan (1986–88) PMF-a u Zagrebu, član HAZU (od 1990) i Europske akademije znanosti u Parizu (od 1995). Bavio se fizikom čvrstoga stanja… Nastavi čitati →
Barišnikov, Mihail Nikolajevič, američki plesač i baletni majstor ruskog podrijetla (Riga, 27. I. 1948). Od 1967. član lenjingradskoga baleta Kirov, od 1974. Američkog baletnog teatra, kojega je 1980–89. bio umjetnički voditelj.
barit ili težac, najčešći barijev mineral, BaSO4, kristalizira u rompskom sustavu, velike gustoće pa odatle sinonim težac; raznolikost izgleda kristala, ovisno o temperaturi kristalizacije i kemijskom sastavu otopina iz kojih kristalizira; dolazi u hidrotermalnim žilama pri raznim temperaturama odlaganja.
Barito, rijeka u Indoneziji, otok Borneo, duga oko 900 km. Izvire u Mullerovu gorju u središnjem dijelu otoka, utječe u Javansko more kraj Banjarmasina.
bariton (talijanski) 1. Muški glas između tenora i basa, katkad sa značajkama jednog i drugog (lirski tenor-bariton, dramski bas-bariton). Uobičajeni glasovni opseg od G – g1, u talijanskim i francuskim operama do as1. 2. Naziv za… Nastavi čitati →
bark (engleski, starofrancuski), trgovački jedrenjak s najmanje tri jarbola i kosnikom. Krmeni jarbol ima uzdužno, a ostali križno jedrilje. Dug 40–60 m, širok 7–12 m, visok 5–8 m, gaz do 3 m. Do 18 članova posade.… Nastavi čitati →
bark-škuna, jedrenjak s 3 jarbola. Sličan barku. Uz debla prvih dvaju jarbola ima sošna, a na jarbolnim nastavcima križna jedra. Na krmenom su jarbolu sošno jedro i vrška.
barka (talijanski: barca), opći naziv koji se u raznim oblicima rabi na čitavome Sredozemlju za manje drvene brodove. U nas negdje naziv za čamac (deminutivi: barčica, barketa, barketina), negdje za manji ribarski brod (barka ribarica, barka svićarica), a… Nastavi čitati →
barkača (talijanski: barcaccia), barkasa, velik čamac (10–14 m), nekoć na vesla i jedra, danas s motornim pogonom. Upotrebljava se za prijevoz ljudi (do 110) i teških tereta, za obuku u veslanju i jedrenju. U RM i za polaganje,… Nastavi čitati →
barkarola (talijanski: barcarola), pjesma venecijskih gondolijera (barcaruoli) ili njezin stilizirani oblik za pjevanje ili sviranje. Redovito trodijelna u 6/8, 9/8 ili 12/8 mjeri, umjerena tempa; monotona pratnja dočarava pokret valova i vesala.
Barker, George Granville, engleski književnik (Loughton, 26. II. 1913 – Itteringham, 27. X. 1991). Pisao neoromantičku liriku s obilježjima nadrealnog i oniričkog. Važnija djela: Janus; Eros u dogmi; Mrtvi galeb; Vizija zvijeri i bogova.
barketin, zatvoren riječni brod iz XIX. stoljeća. Služio za prijevoz žitarica. Dug 50–60 m, širok 8 m, gaz 2 m, nosivost 200–250 t.
Barkhausen, Heinrich, njemački fizičar (Bremen, 2. XII. 1881 – Dresden 20. II. 1956). Profesor u Dresdenu. Izvodio pokuse u akustici i magnetizmu. Otkrio pojavu naglih skokova magnetizacije koji se javljaju u magnetskome materijalu tijekom neprekinutog… Nastavi čitati →
Barkla, Charles Glover, engleski fizičar (Widnes, 7. VI. 1877 – Edinburgh, 23. X. 1944). Profesor u Liverpoolu, Londonu i Edinburghu. Polarizacijom dokazao da su X-zrake transverzalni valovi (1905), upotrebljavao ih je za određivanje broja elektrona… Nastavi čitati →
Barković, Dragutin, hrvatski farmaceut i kemičar (Sisak, 2. VI. 1902 – Zagreb, 29. V. 1979). Diplomirao kemiju (1927) i farmaciju (1930). Već od 1929. radio na Farmaceutskom odsjeku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, od 1946. redoviti… Nastavi čitati →
