tiosulfati, soli nestabilne tiosulfatne (tiosumporne) kiseline H2S2O3, npr. natrijev tiosulfat (Na2S2O3), koji se upotrebljava u tekst. ind. kao antiklorno sredstvo, a u fotografiji kao fiksirna sol. Raspadaju… Nastavi čitati →
tip 1. Uzorak, model; pojedinačan, u pravilu simboličan reprezentant sličnosti karakteristika neke šire skupine. Pojam se rabi u običnom govoru (tipično, što je nečemu svojstveno) i u znanosti, npr. u sociologiji, idealan tip, u arheologiji kulturni tip… Nastavi čitati →
Tipasa (Tibaza) (berberski Tefessedt: bazar), grad na obali Sredozemnoga mora, u Alžiru. Prvotna fenička naseobina iz V. st. pr. Kr., podignuta na platou s lukom u podnožju, postala je u I. st. rimski municipij, a… Nastavi čitati →
tipi (engl. tepee), šator stožasta oblika, upotrebljavali su ga prerijski Indijanci. Sastavljen od kolaca prekrivenih kožom, katkad oslikanom kozmološkim ili pov. predodžbama.
tipik (grč.), u Pravoslavnoj crkvi, knjiga naputaka za obavljanje liturgijskih čina (u Zap. crkvi sinonim ordo red). Također, pravilnik za život monaha u manastiru (na Z regula pravilo).
tipizacija 1. ekon Smanjivanje asortimana tipova proizvoda radi racionalnije i jeftinije proizvodnje. Oblik selektivne standardizacije proizvodnje. 2. med Određivanje odn. utvrđivanje tipova (npr. tkiva).
tipka 1. glazb Drvena poluga na glazbalima koja imaju klavijaturu, dio mehanike za sviranje odn. proizvodnju tonova (na klavikordu, čembalu, harmoniju, klaviru, orguljama i dr.). 2 . Pločica s oznakom slova, brojke ili kakvih drugih znakova na pisaćem stroju, tjekovnici i sl.
tipkalo, taster, naprava koja na pritisak prsta aktivira neki drugi mehan. ili elektron. uređaj.
tipografija (grč.), djelatnost vezana uz oblikovanje znakova, slova i teksta; skup djelatnosti slagara, strojoslagara i knjigotiskarskog strojara obuhvaćenih tiskovnim postupkom, knjigotiskom; također slagarsko umijeće, raspoređivanje redaka teksta, linija, klišeja i drugih tipografskih elemenata na plohu, u cilju skladnog izgleda… Nastavi čitati →
tipografski sustav, duodecimalni sustav mjera u tipografiji (knjigotisku). Uveo ga je 1737. franc. slovoljevač P. S. Fournier, odredivši kao temeljnu jedinicu tipografsku točku do koje je došao podijelivši ishodišnu jedinicu od 12 cicera na dva palca po 12 linija,… Nastavi čitati →
tipografsko slovo, slovo ručnoga sloga, upravo štapić od olovne slitine, određeno svojim značajkama (visinom, širinom, debljinom, elementima itd.). Određena je normalna ili pariška pismovna visina (raspon od donje plohe ili baze slova do ravnine u kojoj leži pismovna slika),… Nastavi čitati →
tipologija (grč.), određivanje karakterističnih značajki u nekoj cjelini kako bi se utvrdili različiti tipovi i odnosi među njima.
tipologija jezika, klasifikacija jezikâ po nekim općim značajkama u strukturi (glasovnoj, sintaktičkoj…). Npr., u morfosintaktičkoj tipologiji možemo govoriti o jezicima ustroja neutralnoga, klasnoga, aktivnoga, ergativnoga i nominativnoga. Npr., u nominativnom ustroju za glagol je značajna opreka prijelaznost–neprijelaznost, za padežni… Nastavi čitati →
tipološko jezikoslovlje (tipološka lingvistika, lingvistička/jezična tipologija), dio jezikoslovlja koji se bavi proučavanjem zajedničkih zakonitosti koje se pojavljuju u raznim jezicima.
Tipperary (irs. Tiobraid Árann), grofovija u provinciji Munster, Irska; 4304 km2, 140 281 st. Podijeljen na North Riding i South Riding. Pretežno nizinsko područje; na J se izdižu gorja Galtymore, Knockmealdown i Slievenaman, na Z gorje Keeper. Važnije… Nastavi čitati →
Tippett, Michael, engleski skladatelj (London, 2. I. 1905 – London, 8. I. 1998). Kompoziciju i dirigiranje studirao u Londonu. Umjetnički direktor festivala u Bathu 1969–74. Skladatelj nekonvencionalnoga stila i izraza, uključujući elemente zabavne glazbe, jazza i napjeva Afroamerikanaca,… Nastavi čitati →
Tipu Sahib (Tippoo Sahib, Tipu Sultan), sultan Mysorea (Devanhalli, između 1749. i 1753 – Seringapatam, 4. V. 1799). Kao zapaženi vojskovođa sudjelovao već od rane mladosti u ratovima protiv Britanaca i njihovih indij. saveznika. Tijekom II. mysorskog rata naslijedio… Nastavi čitati →
Tiraboschi, Gerolamo, talijanski književni povjesničar (Bergamo, 1731 – Modena, 1794). Napisao opsežnu Povijest talijanske književnosti, iscrpan prikaz pisaca i djela svih znanstv.-kult. disciplina na Apeninskom poluotoku od etrurskih vremena do XVIII st.
tirada (franc.) dug i otegnut govor ili tekst, u općem jeziku misli se na predug, dosadan i patetičan tekst.