toplinski kapacitet, sposobnost tvari da apsorbira toplinu. SI-jedinica J/K.
toplinski pogonski stroj, pogonski stroj koji toplinsku energiju pretvara u mehan. gibanje (npr. parni stroj, motor s unutar. izgaranjem, plinska i parna turbina).
toplinski štit, izolacijski omotač koji ima malenu toplinsku provodljivosti i štiti od visokih temperatura. Upotrebljava se kod svemirskih letjelica kao zaštita od vanj. temperatura i pregrijavanja.
toplinski udar med Termoplegija, hipertermija, težak oblik poremećaja održavanja tjelesne temperature koji nastaje zbog nerazmjera između dovođenja i odvođenja temperature iz organizma. Povišenje temperature iznad 41–43 °C može biti fatalno zbog zatajivanja krvotoka i sred. živčanog sustava. Simptomi nalik onima kod sunčanice.
toplinsko djelovanje, pretvaranje dijela el. energije u toplinu prolaskom el. struje kroz vodič. Ako je jakost struje I, otpor vodiča R, a vrijeme protoka t, onda je količina topline koja se pritom razvije Q = I2Rt.
toplinsko zračenje, širenje topline elektromagn. zračenjem koje emitiraju sva tijela zbog svoje temperature. Kod nižih temperatura (do 700 °C) tijela zrače u infracrvenom dijelu elektromagn. spektra (toplinske zrake), kod viših i u vidljivom, a kod vrlo visokih u ultraljubičastom… Nastavi čitati →
toplovodno grijanje, način grijanja s pomoću vruće vode koja cirkulira toplovodnim sustavom. Takvo je npr. centralno grijanje u kućama, ali i grijanje zgrada u sustavu toplana.
topljivost, najveća količina neke tvari koja se može otopiti u nekom volumenu otapala pri određenoj temperaturi. Općenito, topljivost većine čvrstih tvari (npr. KCl, NaNO3) u tekućinama raste s temperaturom, dok za neke tvari (npr. FeSO4×H… Nastavi čitati →
topništvo, također artiljerija (franc. artillerie), vrsta oružja veće probojne moći i dometa te rod vojske u kojem se rabe takva oružja. U širem smislu, t. se javlja i prije upotrebe vatrenog oružja; katapulti i razne druge sprave za bacanje… Nastavi čitati →
topo- (grč.), predmetak u složenicama u značenju: mjesto-, mjesni, koji se odnosi na mjesto, kraj, područje.
topografija (grč.), znanost koja se bavi zakonima, načinima i sredstvima snimanja Zemljine površine radi izrade topografskih karata i planova; opis i prikaz dijela Zemljine površine sa svim prir. sastavnicama i umjetnim objektima na kartama; zajednički naziv za sve prir. i… Nastavi čitati →
topografske karte, detaljne, vjerne geogr. karte krupnog mjerila na kojima su prikazani mali dijelovi Zemljine površine, izrađene na temelju neposrednog snimanja terena. Imaju stupanjsku mrežu, prir. i društv. sadržaji predočeni su topografskim znakovima, deformacije su neznatne pa se površine… Nastavi čitati →
topografski znakovi, vrsta kartografskih znakova kojima se geogr. sadržaj predočuje na zemljovidu (topografskoj karti).
topola, biljni rod (Populus) iz porodice vrba. Listovi s cvjetnim macama, tobolčasti plod sa sjemenkama. Najveća, crna t., naraste do 35 m, debla promjera oko 2 m. U nas su najpoznatije vrste bijela topola, jasika te vrsta crne topole → jablan.
topologija (grč.), grana matematike koja se bavi svojstvima geometrijskih oblika koja ostaju nepromijenjena nakon kontinuiranih transformacija. Temelji se na pojmu neprekinutosti. Tvorci topologije su njem. matematičar G. F. B. Riemann i franc. matematičar H. Poincaré, iako se naziv prvi put… Nastavi čitati →
toponomastika (grč.), dio onomastike (znanosti o imenima) koji se bavi toponimima (mjesnim imenima). Mjesna su imena vlastita imena naselja (sela, gradova itd.), raznih zemaljskih površina (brda, dolina, polja, rijeka, jezera, mora, otoka itd.) i sl. U toponimima nekoga kraja može… Nastavi čitati →
Toporov, Vladimir Nikolaevič, rus. filolog i semiotičar (Moskva, 5. VI. 1928 – Moskva, 5. XII. 2005). Jedan od osnivača tartusko-moskovske semiotičke škole. Napisao više od 1500 radova s različitih područja, npr. od knjiga Lokativ u slavenskim jezicima, Jezikoslovna… Nastavi čitati →
topovnjača, vrsta manjega ratnog broda, isprva naoružanog jakim topovima, danas ugl. raketama. Djeluje u priobalju, na rijekama ili jezerima. Javlja se u drugoj pol. XVIII. st. u Švedskoj.
Topusko, naselje i središte istoimene općine, Sisačko-moslavačka županija, u dolini rijeke Gline, 50 km jugoistočno od Karlovca; naselje 945 stanovnika, općina 2985 stanovnika (2011). Termalno kupalište i lječilište; više izvora hipertermalne (40–60 °C), mineralne (magnezij, kalcij, hidrokarbonat, sulfat),… Nastavi čitati →
