decima (latinski: decimus deseti) 1. Deseti stupanj u dijatonskom nizu. 2. Interval između prvoga i desetoga stupnja u dijatonskom nizu (c-el), nesavršena konsonanca, može biti velika i mala. 3. Decem, decupla, pomoćni orguljski registar, pojačava peti alikvotni ton (terca).
decimalna klasifikacija, klasifikacijski sustav koji upotrebljava desetično označivanje; prvi cjeloviti sustav izradio je američki knjižničar → Melvil Dewey i objavio pod nazivom Decimal Classification (1876); razradivši staru ideju o primjeni desetične podjele u knjižnicama, “od stotinu ormara s po… Nastavi čitati →
decimalni broj, broj općeg oblika a, b, c, d, e, f…, gdje je a cijeli broj, a b, c, d, e, f … brojevi od 0 do 9. Npr. 3,14097 je decimalni broj koji znači 3 cijela i 14… Nastavi čitati →
decimalni sustav (dekadski ili desetični sustav), zapis brojeva zasnovan na pozicijskom sustavu s bazom 10, a odnosi se na zapisivanje prirodnih brojeva arapskim znamenkama. Nastao u Indiji (V. stoljeće), prenesen Arapima (Al-Hwarizmi, oko 820), a od njih dolazi u… Nastavi čitati →
Decker, Matthew, engleski ekonomski pisac (Amsterdam, 1679 – London, 18. III. 1749). U Londonu od 1702. direkor Istočnoindijske kompanije. Pristaša slobodne trgovine. U djelu Ozbiljna razmatranja o visokim daćama (1743) izlaže shvaćanje da porezi ometaju ekonomsku slobodu… Nastavi čitati →
Decour, Jacques, francuski književnik (Pariz, 21. II. 1910 – Mont-Valérien, kraj Pariza, 30. V. 1942). Pravo ime i prezime Daniel Decourdemanche. Uređivao revoluionarnu reviju Commune te ilegalni časopis Les Lettres Française (1941). Poznat po romanima Mudrac i kaplar te Očevi.
decrescendo (talijanski: umanjujući, skraćeno decres. ili decr.). Oznaka za smanjivanje jačine tona (srodno: diminuendo). Može biti upisano znakom >.
Decreta regni (latinski), službeni naziv za zakone koji su doneseni u hrvatsko-ugarskoj državnoj zajednici. Do XV. stoljeća zakone je donosio vladar, a otada su donošeni uz suradnju Hrvatsko-ugarskog državnog sabora. Latinski tekst tih zakona imao je snagu autentičnosti na području… Nastavi čitati →
decumanus (latinski: via decumana), ulica u rimskim gradovima i vonim logorima u pravcu istok–zapad s dvojima vratima. Glavna i najšira je decumanus maximus, u središtu se siječe s drugom glavnom ulicom cardo i tvori trg ili peristil.
Dečak, Mirko, hrvatski književnik i novinar (Zagreb, 5. XII. 1880 – Zagreb, 21. VII. 1938). Urednik dnevnika Novosti (1907–10), Malih novina (1910–14) i Večeri (1927–32) te tjednika Osvit (1919) i Hrvatski list (1921–24). Vodio… Nastavi čitati →
Dečani, naselje u metohijskoj zavali, 15-ak km j od Peći, Kosovo. Srp. manastir Visoki Dečani s crkvom Krista Pantokratora, podignut u XIV. st. (graditelj iz Hrvatske fra Vito iz Kotora). Crkva je izvana od mramora u dvije boje, bogate… Nastavi čitati →
Děčín, grad i pristanište na Labi u s Češkoj; 53 100 st. Laka ind. Središte turist. kraja, gradom dominira utvrđeni dvorac (XVIII. st.) na 50 m visokoj litici. Osn. u XII. st., snažan njem. utjecaj (njem. naziv Tetschen… Nastavi čitati →
Dedaj, Rahman, albanski književnik (Penduha, kraj Podujeva, 12. IX. 1939). Uređivao kosovske novine Rilindja te časopis Jeta e re. Pjesme mu često obiluju ljubavnim motivima, te odnosima čovjeka i zemlje. Piše i dječju prozu. Važnija djela:… Nastavi čitati →
Dedal (grčki: Daídalos; latinski: Daedalus), u grčkoj mitologiji, izumitelj, graditelj i kipar, sin atenskog umjetnika Eupalama. Ubio svojeg nećaka Talosa, jer je kao izumitelj bio bolji od njega, ali su mu bogovi pomogli da sa sinom Ikarom pobjegne na… Nastavi čitati →
dedalije (grčki: Daídala), beotska svečanost u čast Zeusa i Here. Jednom je Hera optužila Zeusa zbog nevjere i posvađala se s njim. Zeus je tada obukao drveni kip (daídalon) u žensku odjeću i prekrio ga velom, razglasivši da je… Nastavi čitati →
Dedekind, Friedrich, njemački književnik (Neustadt am Rübenberge, oko 1525 – Lüneburg, 27. II. 1598). Proslavio se djelom na latinskom Grobianus ili dvije knjige o prostoti običaja (1549), satirom u kojoj izvrće ruglu negativnosti svojega doba. Pisao i… Nastavi čitati →
Dedekind, Richard, njemački matematičar (Braunschweig, 6. X. 1831 – Braunschweig, 12. II. 1916). Profesor u Zürichu i Braunschweigu. Pridonio algebri i teoriji brojeva. Dao suvremenu definiciju realnoga broja. Iracionalne brojeve definirao kao prereze u skupu racionalnih brojeva.
Dedić, Arsen, hrvatski skladatelj, pjesnik i pjevač (Šibenik, 28. VII. 1938 – Zagreb, 17. VIII. 2015). Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završio studij flaute 1964. Najprije (od 1957) član vokalnih skupina (kvartet Melos i dr.),… Nastavi čitati →
Dedijer, Stevan, srpski fizičar, novinar i obavještajni stručnjak (Sarajevo, 6. VII. 1911 – Dubrovnik, 14. VI. 2004). Brat → Vladimira. Na Sveučilištu Princeton u SAD-u studirao teorijsku fiziku; od 1936. urednik Slobodne riječi u… Nastavi čitati →
Dedijer, Vladimir, srpski povjesničar, publicist i političar (Beograd, 4. II. 1914 – Boston, 30. XI. 1990). Brat → Stevana. Dopisnik beogradske Politike iz Španjolske za vrijeme građanskoga rata 1936–38. Sudionik antifašističkoga rata od… Nastavi čitati →
