Värmland, provincija u jugozap. Švedskoj; 17 586 km2, 273 456 st. Proteže se s od jezera Vänern i sz od granice s Norveškom. Većim dijelom nizinsko područje; najviši vrh Brånberget (691 m) na S. Poljodjelstvo. Bogatstvo šuma;… Nastavi čitati →
Varmus, Harold Elliot, amer. liječnik (Oceanside, 18. XII. 1939). Studirao na Harvardu i u New Yorku, radio u Nac. institutu za rak u Bethesdi. S M. J. Bishopom podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1989. za fundamentalna otkrića… Nastavi čitati →
Varna (1949–57. Staljin), grad i luka u ist. Bugarskoj, na obali Crnoga mora; 312 392 st. Važno prom., industr. i kult. središte, vodeća morska luka Bugarske. Brodogradnja. Prehr., kovinska i tekst. ind.; proizvodnja dizelskih motora, el. opreme. Izvoz mljekarskih proizvoda,… Nastavi čitati →
Varnalis, Kostas, novogrč. književnik (Pirgos, danas Burgas, Bugarska, 14. II. 1884 – Atena, 16. XII. 1974). Nadahnut tradicijom helenske prošlosti, s pomoću mitoloških likova kritizirao suvr. društvo. Pisao socijalno intoniranu liriku. Važ. djela: Pjesme; Svjetlo koje plače;… Nastavi čitati →
Varnay, Astrid, američka sopranistica mađarskoga podrijetla (Stockholm, 25. IV. 1918 – München, 4. IX. 2006). Od djetinjstva u SAD-u, školovala se u New Yorku, od 1941–56. članica MET-a, do 1974. redovita gošća. Gostovala u mnogim gradovima SAD-a, operi Colón… Nastavi čitati →
Varon, Marko Terencije Reatijski (lat. Marcus Terentius Varro Reatinus), rimski pisac (Reate, ←166 – ←27). Vrlo plodan pisac, prijatelj i blizak suradnik Pompeja. Os. ga je zanimala rim. prošlost. Važ. djela: Starine ljudskih i božanskih stvari (41 knjiga), Discipline (prvo… Nastavi čitati →
Varšava (poljski: Warszawa), glavni i najveći grad Poljske, na rijeci Visli (Wisła); 1 711 324 stanovnika (aglomeracija 2 244 720). Važno industrijsko, prometno, kulturno i turističko središte. Automobilska, elektronička, kovinska, tekstilna, kemijska, duhanska, prehrambena i drvna (namještaj) industrija. Tiskarstvo i… Nastavi čitati →
Varšavski ugovor, vojni savez u obliku sporazuma o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći, koji su 4. V. 1955. u Varšavi potpisale tadašnje socijalističke države: Albanija, Bugarska, Čehoslovačka, Mađarska, Njemačka Demokratska Republika (Istočna Njemačka, DDR), Poljska, Rumunjska i SSSR. Kao… Nastavi čitati →
Varuna, u vedskoj religiji, jedan od najstarijih bogova, čuvar kozmičkoga poretka, istine i zadane riječi. Stvoritelj neba, zemlje i zraka. Sveznajući, vidi i kažnjava svaki grijeh. Staro indoeurop. božanstvo, blisko iran. Ahuri Mazdi.
Vasa, šved. vladarska dinastija. Vladala Švedskom od 1523. do 1654. i Poljskom od 1587. do 1668. Spominje se od XIV. st., od XV. st. ima istaknutu ulogu u polit. zbivanjima u zemlji. Gustav Eriksson Vasa kralj je Švedske Gustav… Nastavi čitati →
Vasarely, Victor (pravim imenom Győző Vásárhelyi), francuski slikar i grafičar mađarskoga podrijetla (Pečuh, 9. IV. 1908 – Pariz, 15. III. 1997). Najistaknutiji predstavnik optičke umjetnosti (op-art). Studirao u Budimpešti, od 1930. živio u Parizu. Njegova platna i grafike građeni… Nastavi čitati →
Vasari, Giorgio, tal. slikar, graditelj i pisac o umjetnosti (Arezzo, 30. VII. 1511 – Firenca, 27. VI. 1574). Predstavnik manirizma. Isprva pod utjecajem Rossa Fiorentina, potom Michelangela, slikao sakralne i alegorijske freske (Palazzo Vecchio, 1555. i Sala Regia u… Nastavi čitati →
Vasilij I. Dmitrijevič, veliki knez moskovski (?, 1371 – Moskva, II. 1425). God. 1388. vodio moskovske postrojbe protiv Timura Lenka. Vladao od 1389. kao veliki knez Moskve i Vladimira, proširio Moskovsko kneštvo (1408).
Vasilij II. Vasiljevič Slijepi, veliki knez moskovski (?, 1415 – Moskva, 27. III. 1462). Sin Vasilija I. Vladao od 1425. kao veliki knez Moskve i Vladimira. Za vlast ratovao sa stricem Jurjem Galickim i njegovim sinovima. God. 1446. Moskvu… Nastavi čitati →
Vasilij III. Ivanovič, veliki knez moskovski (?, 1479 – Moskva, 3. XII. 1533). Sin velikomoskovskog kneza Ivana III. Vladao od 1505. Jačao sred. vlast s osloncem na činovnički aparat. Okončao proces stvaranja jedinstvene rus. države. Osvojio Pskov, Smolensk i Rjazansko kneštvo.
Vasilij Ivanovič Šujski, ruski car (Njižni Novgorod, 1552 – Gostynin, kraj Varšave, 22. IX. 1612). Odvjetak aristokratske obitelji, podrijetlom od kneza Rjurika. Isprva protivnik → Borisa Godunova, 4 godine proveo u progonstvu. Nakon ubojstva Dmitrija I. Samozvanca… Nastavi čitati →
Vasiljenko, Sergej Nikiforovič, ruski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog (Moskva, 30. III. 1872 – Moskva, 11. III. 1956). Na moskovskom Konzervatoriju predavao kompoziciju i instrumentaciju 1906–50. Godine 1907. osnovao i do 1917. vodio povijesne koncerte Ruskoga muzičkog društva. Djelujući… Nastavi čitati →
Vasiljev, Georgij Nikolajevič i Sergej Dmitrijevič, sovjetski filmski redatelji i scenaristi (Georgij: Vologda, 25. XI. 1899 – Moskva, 18. VI. 1946; Sergej: Moskva, 4. XI. 1900 – Moskva, 16. XII. 1959). Iako nisu bili ni u… Nastavi čitati →
Vasmer, Max, njem. slavist (Petrograd, 28. II. 1886 – Berlin, 30. XI. 1962). Prof. u Saratovu, Tartuu, Leipzigu i od 1925. u Berlinu; gostovao i drugdje. U proučavanju smještaja Praslavena i drugih naroda/jezika polazio od smještaja susjedâ. Bavio se… Nastavi čitati →
Vasnjecov, Viktor Mihajlovič, ruski slikar i arhitekt (Lopjal kraj Vjatke, Kirovska oblast, 3. ili 15. V. 1848 – Moskva, 23. VII. 1926). Studirao je na akademiji u Sankt Peterburgu, od 1878. živio u Moskvi i bio član umjetničke grupe… Nastavi čitati →
