Venecija (tal. Venezia), grad i luka u sjeveroist. Italiji; 270 277 st. Smjestio se u Venecijanskoj laguni na 118 otoka (sa 177 kanala i o. 400 mostova) između ušća rijeka Po i Piave, na obali Jadranskoga mora. Aglomeracija obuhvaća stari… Nastavi čitati →
Venecija (Mleci, Mletačka Republika; talijanski Venezia, Repubblica di San Marco), grad država nastao između V. i VII. st. (prema predaji 25. III. 421); ime prema plemenu Veneta, koji su u mletačkoj laguni obitavali baveći se lovom i ribolovom. Stanovnici porušenih… Nastavi čitati →
venecijanska škola, skupina niz. i tal. skladatelja koji su o. 1530. do 1620. djelovali u Veneciji pridonijevši glazb. prevlasti Italije. Znatnom primjenom kromatike, neuobičajenim modulacijama, stapanjem vokalnosti i instrumentalnosti, unošenjem određenih elemenata vokalnog stila (imitacija) u instrum. djela, uvođenjem… Nastavi čitati →
Venecijanski zaljev (tal. Golfo di Venezia), zaljev u sjev. dijelu Jadranskoga mora, od delte r. Po (Italija) do obale Istre, dug 95 km, dubok do 34 m. U zap. je dijelu V. z. u užem smislu (Laguna Veneta), a… Nastavi čitati →
venepunkcija (lat.), uzimanje uzorka krvi iz žile (obično iz vene) ubodom igle. Najčešće se izvodi u dijagnostičke svrhe.
Venera (latinski: Venus), u rimskoj mitologiji, božica ljepote i ljubavi. Isprva staroitalska božica proljeća, poslije i spolnog užitka. Poistovjećena s grčkom božicom Afroditom.
Venera, planet u Sunčevu sustavu, drugi od Sunca, Zemlji najbliži. Poslije Sunca i Mjeseca najsjajnije nebesko tijelo. Vidi se kao zvijezda Danica jutrom, kao Večernjica navečer. Manja od Zemlje (o. 80% Zemljine mase), ophodno vrijeme oko Sunca 224,7 dana.… Nastavi čitati →
venerični limfogranulom → četvrta spolna bolest
venerologija (lat.), grana medicine koja se bavi uzrocima, dijagnostikom i liječenjem spolno prenosivih bolesti. Kao med. specijalnost obično je u bliskoj vezi s dermatologijom.
venesekcija (lat.), puštanje krvi presijecanjem vene. Danas se rijetko izvodi, u prošlosti čest postupak u liječenju hemokromatoze, policitemije, plućnog edema, otrovanja nekim plinovima.
Veneti, naziv za nekoliko ant. naroda. 1. Drevni narod na S Italije uz jadransku obalu, između rijeke Pad (Po) i Istre. U vrijeme II. punskog rata (←218–←201). Pokorili ih Rimljani u ←III. st. Teritorij Veneta postao je dio Cisalpinske… Nastavi čitati →
venetski dijalekt, dijalekt tal. jezika (vèneto, za nas također mletački; govor Venecije jest vene/z/siàn). Zbog utjecaja Mletaka (Venecije) na naše krajeve, mnoge romanske riječi u našim govorima ušle su upravo iz venetskoga dijalekta. Ime Mleci (Mletci) starijega je… Nastavi čitati →
venetski jezik, jezik iz sjeveroist. Italije, poznat po kratkim tekstovima iz ←V–←I. st. Venetsko je pismo nastalo od etrurskoga. Jezik tvori sam svoju skupinu unutar indoeur. jezične porodice. Po nekim je značajkama blizak italskim jezicima.
Venezia Friuli Giulia → Friuli-Venezia Giulia
Venezuela, država na S Juž. Amerike, graniči s Gvajanom na I, Brazilom na J, Kolumbijom na JZ i Z; na S izlazi na Karipsko more, a na SI na Atlantski ocean; ima 2735 km morske obale.
Prirodna obilježja
V.… Nastavi čitati →
Venizelos, Elefterios (Eleuterios), grčki političar (Mournies, Kreta, 23. VIII. 1864 – Pariz, 18. III. 1936). Otac → Sofoklisa. Predvodio protuturski ustanak na Kreti (1896–97). Prvak pokreta grčkog ujedinjenja (1904–05); 1910. utemeljio Liberalnu stranku kojoj je bio i… Nastavi čitati →
Venizelos, Sofoklis, grčki političar (Atena, 3. XI. 1894 – Atena, 7. II. 1964). Sin → Elefteriosa. Časnik u I. svjetskom ratu. Član Liberalne partije, zastupnik u parlamentu od 1920. Protivnik generala Metaksasa, u izbjeglištvu od 1935. Veleposlanik… Nastavi čitati →
ventil (lat.), zapor za otvaranje i zatvaranje prolaza kroz cjevovod ili cijev (v. za vodu; v. na trublji).
