Sarakačani, također Karakačani, etnička skupina u Grčkoj, Makedoniji, nekoć i Srbiji. Polunomadski stočari koji su se stalno kretali između planinskih pašnjaka, dolina i okolica južnobalkanskih gradova.
Sarandon, Susan (pravim imenom i prezimenom Susan Abigail Tomalin), američka filmska glumica (New York, 4. X. 1946). Nakon studija glume debitira u filmu Joe (J. G. Avildsen, 1970), te postupno stječe ugled iznimne karakterne glumice. Važnije uloge ostvaruje… Nastavi čitati →
Saransk, gl. grad Mordovske Republike, zap. Rusija, na r. Insar; 303 400 st. Važno želj. križište; ind. strojeva, el. opreme, lijekova. Sveuč. (1957); institut za istraživanje mordvinske kulture. Osn. 1641.
Sarasate, Pablo de (pravim imenom i prezimenom Pablo Martín Melitón Sarasate y Navascués), španjolski violinist i skladatelj (Pamplona, 10. III. 1844 – Biarritz, 20. IX. 1908). Studirao na pariškom Konzervatoriju, potom od 1859. započeo uspješnu violinističku… Nastavi čitati →
Saratov, gl. grad istoimene oblasti u zap. Rusiji, na r. Volgi; 863 700 st. Želj. križište i luka s razvijenom raznovrsnom kem. ind. (zahvaljujući obližnjim nalazištima nafte i zemnoga plina); ind. poljoprivr. i alatnih strojeva. Sveučilište (1909). Most… Nastavi čitati →
Saratov, oblast u zap. Rusiji; 100 830 km2, 2 648 500 st. Ugl. suh prostor oko sr. dijela toka Volge; zap. obala ravnica na 200–300 m visine kojom teku brojni pritoci Volge; ist. obala… Nastavi čitati →
Sarazin (Sarrazin), Jacques, franc. kipar (Noyon, 18. VI. 1592 – Pariz, 3. XII. 1660). U stilu rim. baroknoga kiparstva oblikovao bibl. i mitol. figuralne kompozicije, portretna poprsja, dekorativnu plastiku i nadgrobne spomenike.
Sard (latinski: Sardes, prema lidijskom: sfardis grad), antički grad u Maloj Aziji nedaleko od današnjeg Izmira. U ←VII. i ←VI. stoljeću prijestolnica Lidijskoga Kraljevstva; 546. osvajaju ga Perzijanci, a ←218. vladar Sirije Antioh III. U ←II. stoljeću pod rimskom vlašću.… Nastavi čitati →
sard (od imena drevnoga lidijskog grada Sarda), varijetet → kalcedona. Vrlo sličan → karneolitu, od kojega se razlikuje samo po nijansama boja. Gust kremeni agregat svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje. Upotrebljava se za izradu nakita.
Sardanapal, prema legendi, posljednji asirski kralj. Grč. autori pišu o njegovu raskošnom životu, tiranskoj samovolji i tragičnoj smrti. Njegov lik postao je tema niza umj. ostvarenja (Byron, E. Delacroix, H. Berlioz). Mnogi ga povjesničari identificiraju s pov. Asurbanipalom.
Sardinija (tal. Sardegna), otok i regija u Italiji, 200 km z (Italije) i s (Afrika) od kopna, 12 km j od Korzike (Francuska); 23 813 km2 (regija 24 090 km2), regija 1 701 … Nastavi čitati →
sardinski jezik (sardski), jedan od romanskih jezika, govori se na Sardiniji, ima više od 1 mil. govornika. U XI–XIV. st. upotrebljavao se kao službeni jezik. Danas jezik općega saobraćaja, tiska, poezije. Veoma arhaičan romanski jezik, relativno blizak južnotalijanskim dijalektima.
sardonični (sardonski) smijeh (lat. risus sardonicus), stanje grča ličnih mišića koje izgleda kao osmijeh ili smijeh. U antici se mislilo da ga uzrokuje otrov neke sardinske trave (Sardonia herba). Usiljen, grčevit, podrugljiv, kiseo, pakostan osmijeh i smijeh.
sardoniks (grč.), vrsta uslojenoga kremenog agregata kojemu su slojevi obojeni bijelo, crveno ili smeđe. Upotrebljava se kao poludragi kamen, za izradu nakita i ukrasnih predmeta.
Sardou, Victorien, francuski dramatičar (Pariz, 5. IX. 1831 – Pariz, 8. XI. 1908). Napisao 50-ak kazališnih komada, vodvilja, komedija intriga, povijesnih drama i opernih libreta. Komedije: Gospođa Sans-Gêne; Obitelj Benoiton (najuspjelija); drame: Domovina;… Nastavi čitati →
Sarett, Lewis Hastings, američki kemičar (Champaign, Illinois, 22. XII. 1917 – Viola, Idaho, 28. XI. 1999). Dugogodišnji istraživač u farmaceutskoj kompaniji Merck. Pripravio sintetski hormon kortizon za koji se poslije otkrilo da povoljno djeluje pri liječenju reumatoidnog artritisa.
sargasum (iz španj. ili port.) (Sargassum), rod smeđih alga s o. 250 vrsta uz ist. obalu Sjev. Amerike. Otrgnuti dijelovi haluge (Sargassum bacciferum) plutaju morem i skupljaju se na mirnim mjestima Atlantskog oceana gdje pokrivaju velike površine (Sargaško more) i ometaju plovidbu.
Sargaško more, dio Atlantskog oceana između 20° i 35° s.g.š., 30° i 70° z.g.d.; o. 8 635 000 km2, najveća dubina 6760 m (juž. dio). Zimska temp. površinskog sloja 17–23 °C, ljeti 23–27 °C; slanoća… Nastavi čitati →
Sargent, John Singer, američki slikar (Firenca, 12. I. 1856 – London, 14. IV. 1925). Živio u Londonu. Eklektik; portretist američkih uglednika (Predsjednik W. Wilson) i ličnosti iz engleskih mondenih krugova.