bekica (Luzula), rod zeljastih biljka iz porodice sitova (Juncaceae). Rastu busenasto s tankim, do 30 cm dugim listovima.
bekija (arapski: baquiya ostatak, preostatak od nečega), dio kadiluka koji je preostao Osmanskom Carstvu nakon razgraničenja sa susjednim državama. U hrvatskim zemljama postojale su tri bekije: Kostajnička i Novska, ustanovljene poslije Karlovačkog mira (1699), te Imotska, nastala poslije Požarevačkog… Nastavi čitati →
Bekker, Paul, njemački glazbeni pisac i kritičar (Berlin, 2. IX. 1882 – New York, 13. III. 1937). Do 1906. orkestralni violinist i dirigent, potom postao kritičar, pa kazališni intendant. U SAD emigrirao 1934. U svoje… Nastavi čitati →
bekovina (Viburnum), biljni rod iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae) u obliku grma ili drveta, raste po šumama, a razlikuje se nekoliko vrsta: bekovina ima velike cvjetove poput snježnih gruda, plodovi su sjajne, crvene, bobama slične koštunice; uzgaja se kao ukrasna… Nastavi čitati →
Bel (iz akadskog: gospodar), babilonsko-asirski bog zemlje i plodnosti; u starijem razdoblju poistovjećen sa sumerskim bogom oluje Enlilom, a u kasnijim spomenicima s nacionalnim bogom Mardukom.
bel (znak B, po → Alexanderu Grahamu Bellu), brojčana, bezdimenzijska jedinica definirana dekadskim logaritmom omjera dvaju iznosa iste fizikalne veličine: L=log (V2/V1)B gdje je B=1. Za log (V2/V1)=1 L=-1B. Umjesto jedinice bel upotrebljava se njezina decimalna jedinica decibel… Nastavi čitati →
belesprit (francuski: lijep duh; prema njemačkom: Schöngeist), izraz potječe iz francuskih književnih salona XVII. i XVIII. stoljeća i odnosi se na osobu vještu elegantnom i duhovitom pisanju o raznovrsnim, a posebno pomodnim temama; estet, svestrano obrazovan čovjek, šengajst,… Nastavi čitati →
Bela, ruševine srednjovjekovnoga grada na sjevernoj strani Ivančice, na ulazu u dolinu rijeke Bednje. Templarski posjed od 1163. Dva dvorca (XVI–XVIII. stoljeće).
Bela garda, prema nazivu za kontrarevolucionarne postrojbe u Rusiji od 1917, partizanski naziv za jedinice Slovenske i Sokolske legije koju su osnovali slovenski kolaboracionisti pod talijanskom upravom; talijanski naziv za belu gardu: Milizia volontaria anti-comunista (Dobrovoljna antikomunistička milicija).
Bela II. Slijepi, hrvatsko-ugarski kralj (?, oko 1108 – ?, 13. II. 1141). Na vlasti od 1131. Zbog njegove sljepoće uglavnom su vladali njegova žena Jelena, kći raškoga velikog župana Uroša I., i ugarski palatin i hrvatski ban Beloš.… Nastavi čitati →
Bela III., hrvatsko-ugarski kralj. Sin Geze II., odgojen na bizantskom dvoru. Vladao 1172–96. Zauzeo (1180) tadašnje bizantske stečevine Srijem, Hrvatsku južno od Krke i Dalmaciju (gradovi Zadar, Trogir i Split); njegovo vrhovništvo priznavao je i bosanski ban Kulin.… Nastavi čitati →
Bela IV., hrvatsko-ugarski kralj (1206 – 3. V. 1270). Sin Andrije II.; vladao od 1235. Od početka vladanja nastojao skršiti moć domaćih velikaša. Godine 1241. na rijeci Šaju pretrpio poraz od tatarskih (mongolskih) postrojba koje su provalile… Nastavi čitati →
Bela krajina, regija u jugoistočnoj Sloveniji, između Kočevskog roga, Žumberačke gore (slovenski: Gorjanci) i rijeke Kupe, koja čini granicu s Hrvatskom. Dobrim dijelom krško područje; ime po nekadašnjoj bijeloj nošnji stanovnika. U XV. i XVI. stoljeću upadi Turaka;… Nastavi čitati →
Belafonte, Harry, američki pjevač i filmski glumac (New York, 1. III. 1927). Posebno poznat po interpretacijama kalipsa (Banana Boat Song; Coconut woman) i ulozi u filmu Carmen Jones (1954).
Belaj, utvrda jugozapadno od Karlovca; u srednjem vijeku u posjedu plemića Tomašića. Krajem XVI. stoljeća stradava u turskim provalama; obnavlja se u XVII. stoljeću (vlasnici obitelj Paradeiser); od 1834. u ruševinama.
Belaj, selo u Istri, istočno od Pazina. Ranobarokni dvorac s kamenim spomenicima prenesenima iz pavlinske crkve sv. Marije na Čepićkom jezeru.
Belaja, rijeka u zapadnoj Rusiji, Republika Baškortostan; duga 1420 km, porječje 141 900 km2. Izvire na južnom Uralu sjeverno od Belorecka, teče na jug kroz usku dolinu, oštro skreće i teče… Nastavi čitati →
Belaja Cerkov’ → Bila Cerkva
Belaja Kalitva, grad u jugozapadnoj Rusiji, Rostovska oblast, 130 km sjeveroistočno od Rostova na rijeci Kalitvi; 50 000 stanovnika. Riječna luka, u blizini rudnici ugljena; kovinska i prehrambena industrija.