industrijsko oblikovanje, oblikovanje i izvedba predmeta (tehn. pribor, pokućstvo, automobili, predmeti široke potrošnje i dr.) proizvedenih u velikim serijama. Tehnološki i likovno izvodi se u posebnim projektantskim odjelima škol. i umj. ustanova, u tvornicama, atelijerima i sl.; autori su… Nastavi čitati →
industrijsko pravo, skup prav. propisa koji uređuju radne odnose osoba zaposlenih u industriji. Nastalo u Vel. Britaniji pod nazivom tvorničko pravo, u prvo vrijeme uređuje zaštitu djece i žena zaposlenih u tvorničkoj proizvodnji. Danas se pretežito rabi naziv… Nastavi čitati →
industrijsko vlasništvo, skupni naziv za prava koja se odnose na zaštitu izuma, know-how, tehn. unapređenja, modela, robnih i uslužnih žigova, oznake geogr. podrijetla proizvoda i suzbijanje nepoštene utakmice. Međunar. konvencija (Pariška iz 1883) o zaštiti industr. vlasništva ustanovila… Nastavi čitati →
Indy, Vincent d’, francuski skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog i pisac (Pariz, 27. III. 1851 – Pariz, 2. XII. 1931). Studirao u Parizu, tamo bio zborovođa, 1896. pokrenuo i vodio Scholu cantorum, od 1912. profesor na… Nastavi čitati →
Inđija, grad u ist. Srijemu, na jugoist. podnožju Fruške gore, o. 35 km ji od Novoga Sada, Vojvodina; 26 400 st. Kovinska i drvna ind.; prerada krzna, tvornica trikotaže, gume i polimernih materijala. Poljoprivr. okolica. Turizam (lov). Na… Nastavi čitati →
inedita (lat.), naziv za još neobjavljene knjige, ili neizvedena glazb. djela.
inercija (lat. tromost), općenito nepokretnost, nedjelovanje, pa izvedeno iz toga nepromjenjivost, pasivnost. fiz Svojstvo tvarnih tijela da se opiru promjeni stanja gibanja. Zakon i. otkrio je Galilei (1632), a formulirao Newton (1687) kao prvi zakon ili aksiom klas. mehanike. Svako… Nastavi čitati →
inervacija (lat.), povezivanje organa živcima sa središnjim živčanim sustavom; oživčenje. Također, i. je raspored žila na plojci lista u sjemenjača (Spermatophyta). Kako se time prenose živčani signali u tkiva ili organe, može se govoriti npr. o inervaciji mišića i sl.
infalibilitet (latinski: infallibilitas nezabludivost, neprevarljivost, nepogrešivost), u Katoličkoj crkvi izraz koji označava nezabludivost nekog crkvenog učenja, biskupskih odluka ili samoga pape. Prvi vatikanski sabor (1869–70) proglasio je papinsku nezabludivost kada ex cathedra donosi neku konačnu odluku. Prema II. vatikanskom saboru,… Nastavi čitati →
infaman (lat.), besraman, gnusan, sramotan, nizak, podao, na zlu glasu; infamija, podlost, gnusnost, ljaga.
infant (španj.), titula španj. prijestolonasljednika; javlja se od XIII. st. (i u Portugalu); infantkinja, prijestolonasljednica.
infanterija (franc.) → pješaštvo
infantilizam (lat. infans dijete), zaostajanje razvitka na stupnju djeteta. I. može biti psihički, tjelesni ili spolni.
infarkt (lat.), ograničeno područje odumrlog tkiva u nekom organu, nastaje zbog prekida opskrbe arterijskom krvlju, rjeđe zbog začepljenja vene. Infarkt srca, nagli prekid koronarne cirkulacije najčešće uzrokovan trombom. Javlja se uz bol u srcu s prijenosom na vrat i… Nastavi čitati →
infaustna prognoza bolesti (lat. infaustus zloslutan), izrazito loša, beznadna prognoza bolesti.
infekcija (lat.) ili zaraza, pojava u kojoj se patogeni uzročnici, najčešće mikroorganizmi, nastanjuju i umnožavaju u domaćinu te ga pritom oštećuju izazivajući upalnu i opću reakciju.
infektologija (lat. inficere otrovati, okužiti; grč. logos riječ, govor), grana medicine koja se bavi proučavanjem uzroka i simptoma zaraznih bolesti te načinima njihova liječenja.
inferiornost (lat.), manja vrijednost, podređenost, podčinjenost, niži položaj.
inferno (tal.), pakao, podzemlje. Inferno naziv prvog dijela Danteove Božanstvene komedije.
infertilitet (lat.), nemogućnost rađanja živog ploda; nemogućnost zanošenja; neplodnost, sterilnost, jalovost.
