benzaldehid, bezbojna tekućina, miriše na bademe, najjednostavniji i najvažniji aromatski aldehid C6H5CHO. Upotrebljava se u proizvodnji cimetne kiseline, boja, parfema i lijekova.
benzen, također benzol, najjednostavniji aromatski ugljikovodik, C6H6, bezbojna tekućina karakteristična mirisa, otrovan, vrelište pri 80 °C, na 5,5 °C prelazi u čvrsto stanje. Otapa se u benzinu, alkoholu i eteru, ali ne u vodi.… Nastavi čitati →
benzenski prsten, osnovni dio strukture svih aromatskih spojeva. Prsten je sastavljen od 6 atoma ugljika, koji su međusobno vezani naizmjence dvostrukim i jednostrukim vezama. Slobodne valencije ugljikovih atoma popunjene su sa 6 atoma vodika. Benzenski se prsten u strukturnim formulama obično označuje šesterokutom.
benzidin, diaminodifenil, važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja.
benzil-alkohol, C6H5CH2OH, najjednostavniji aromatski alkohol, tekućina koja oksidacijom prelazi u benzaldehid i benzojevu kiselinu. Upotrebljava se u industriji parfema.
benzilna kiselina, C14H12O3, difenilglikolna kiselina, služi za pripravljanje tvari koje izazivaju psihozu (psihomimetici) i za bojne otrove.
benzin, smjesa ugljikovodika, najlakše hlapljiva frakcija nafte, vrelišta 40–220 °C, različita sastava. Proizvodi se i kondenzacijom iz zemnih plinova. Iz sirovog benzina daljnjom frakcijskom destilacijom dobivaju se laki benzin (petroleter), vrelište 40–70 °C, srednji benzin (70–120 °C) i teški… Nastavi čitati →
benzinski motor, Ottov motor (dvotaktni ili četverotaktni klipni motor) na benzin s električnim paljenjem smjese goriva i zraka. Kao pogonsko gorivo mogu služiti benzin, alkohol i zemni plin.
benzoati, soli i esteri benzojeve kiseline; služe za konzerviranje živežnih namirnica i u medicini (npr. natrijev benzoat).
benzofenon, C6H5COC6H5, difenil-keton, čisti aromatski keton, bezbojni kristal. Dobiva se suhom destilacijom kalcijeva benzoata. Upotrebljava se u parfimeriji.
benzojeva kiselina, C6H5COOH, najjednostavnija aromatska kiselina, hlapljivi bijeli kristali topljivi u alkoholu. U prirodi se nalazi u benzojevoj smoli, a tehnički se proizvodi oksidacijom toluena. Djeluje antiseptički. Upotrebljava se u medicini, kao međuproizvod u proizvodnji… Nastavi čitati →
benzojeva smola ili benzoe, čvrsta masa ugodna mirisa, žuta do crvenkastosmeđa. Dobiva se zarezivanjem stabala stiraksa (indijsko-malajsko područje). Upotrebljava se u kozmetici i dermatologiji.
Benzoni, riječka plemićka obitelj. Podrijetlom iz Cremone, odakle su se 1650. u Rijeku doselila braća Ivan Krstitelj i Vinko. Senjsko-modruškom biskupu Ivanu Antunu (1693–1745) i njegovoj braći Franji Ksaveru, Stjepanu Ivanu (1690–nakon 1749) i Josipu Gabrijelu (1700–81),… Nastavi čitati →
Benja (Begna, Benković, Kožičić), zadarska plemićka obitelj. Spomen od XII. stoljeća. Ubrajala se među najuglednije i najmoćnije zadarske plemićke obitelji. Stoljećima obnašali vodeće dužnosti u gradskoj upravi: Koža Matejev (rektor 1384, 1401) umro 1418, Damjan (sudac 1384), Šimun (rektor… Nastavi čitati →
Benjamin (ruski: Venjamin), dominikanac (?, druga polovica XV. stoljeća – ?, prva polovica XVI. stoljeća). Savjetnik novgorodskog arhiepiskopa Genadija (1484–1504) po čijem je nalogu preveo s Vulgate na ruski neke knjige Starog zavjeta. U prijevodu se često rabe i… Nastavi čitati →
Benjamin, Walter, njemački književnik i filozof (Berlin-Charlottenburg, 15. VII. 1892 – Portbou, Katalonija, 26. IX. 1940). Studirao filozofiju i germanistiku u Freiburgu im Breisgauu, Berlinu, doktorirao u Bernu 1919. Angažiran kao ljevičarski mislilac. Emigrirao 1933,… Nastavi čitati →
Beocija ili Beotija, povijesna pokrajina u središnjoj Grčkoj, na poluotoku Atici, dobrim dijelom poklapa se s okrugom Voiotía. U antičko doba nekoliko istaknutih gradova – Plateja, Orhomen, Tanagra i Teba, pod čijim vodstvom je oko ←550. osnovan savez beotskih… Nastavi čitati →
Beograd, glavni i najveći grad Srbije; 1 232 731 stanovnika, aglomeracija 1,6 milijuna. Leži na ušću Save u Dunav, na dodiru Panonske nizine i peripanonskog prostora; povoljan prometni položaj na putovima između Zapadnog i Srednje Europe prema jugoistočnoj … Nastavi čitati →
Beogradska deklaracija, izjava koju su u Beogradu 2. VI. 1955. potpisali predsjednik FNRJ → Josip Broz Tito i predsjednik Vijeća ministara SSSR-a → Nikolaj Aleksandrovič Bulganjin o normalizaciji odnosa na temelju načela poštovanja suverenosti, nezavisnosti… Nastavi čitati →
