Manifest komunističke partije, služb. program Komunist. partije što su ga 1847. napisali K. Marx i F. Engels i objavili 1948. u Londonu na njem. jeziku. U njemu su iznijete osnovne ideje i ciljevi komunist. pokreta: oslobođenje radničke klase i… Nastavi čitati →
manifestacija (lat.) 1. Očitovanje nekog unutar. stanja, osjećaja ili raspoloženja i sl. 2. Javni skup kao izraz odobravanja, solidarnosti ili prosvjeda; takvo javno iskazivanje svojega stava.
maniheizam ili manihejstvo, dualistička religija koju je osnovao → Mani u III. st. Nastala je sinkretističkom mješavinom žid.-kršć. i indo-iran. učenja gnostičkog tipa. Temeljna mu je postavka vjera u postojanje dvaju počela: dobrog (Bog) i zlog (materija); zemlje svjetla… Nastavi čitati →
manija (grč.) 1. Endogena duševna bolest koja se očituje poremećajem misli, afekta i motorike. Smanjena je potreba za spavanjem, bolesnik je pun energije, uzbuđen, raspoložen, pun velikih ideja i planova. M. se može javiti kao samostalna bolest, ali je češće… Nastavi čitati →
manikura (franc.), kozmetička njega ruku i nokata, manikiranje.
Manila, gl. i najveći grad te vodeća luka Filipina, z od Quezón Cityja; 10 443 877 st. (aglomeracija 16 608 723 st.). Smjestio se na JZ otoka Luzona, na ist. obali istoimenog zaljeva, na ušću… Nastavi čitati →
Manilije, Marko (lat. Marcus Manilius), rim. pjesnik (←I. st. – I st.). Autor didaktičnog epa Astronomica (Zvjezdoznanstvo) posvećenog caru Tiberiju. Ep prikazuje svemirski sustav, horoskopske znakove i povezanost kozmičkog sustava sa životom ljudi i bogova.
manilska konoplja, vlakna koja se dobivaju iz lišća i stabljike biljke Musa textilis iz por. banana (Musaceae), podrijetlom s Filipina, a uzgaja se još na Borneu i Sumatri. Kao najčvršće biljno vlakno rabi se za izradu užadi, tkanina… Nastavi čitati →
Manin, Daniele, talijanski političar i domoljub (Venecija, 13. V. 1804 – Pariz, 22. IX. 1857). Diplomirao pravo u Padovi, predvodnik protuaustrijskoga pokreta u Veneciji; zatočen 1847–48. U revoluciji 1848, zajedno sa Šibenčaninom → N.… Nastavi čitati →
Manin, Lodovico, posljednji mletački dužd (Venecija, 14. V. 1725 – Venecija, 24. X. 1802). Studirao u Bologni. Izabran za 120. dužda 9. ožujka 1789. Bez uspjeha pokušao spriječiti nadiranje Napoleonovih postrojba i konačno dokidanje Republike u… Nastavi čitati →
manioka (franc. iz jezikâ tupi-gvarani) (Manihot esculenta), višegodišnji trop. grm visok do 4 m, iz por. mlječika (Euphorbiaceae). Pradomovina m. jest Sr. Amerika, a međudomovina područje Amazone, odakle su je Portugalci o. 1600. prenijeli u Afriku. Danas se… Nastavi čitati →
manipul (lat.), rim. voj. postrojba sastavljena od dviju centurija po 100 pješaka. Svaki m. imao je svoj znak (signum). Prvi znak bio je svežanj (lat. manipulus) sijena na motki. U legiji je bilo 30 manipula, po 10… Nastavi čitati →
manipul (lat.), u kat. bogoslužju, prije koncilske obnove 1967, dio misne liturgijske odjeće. Uzak komad tkanine koji je nosio svećenik povrh albe na lijevoj ruci za vrijeme mise. Razvio se iz neke vrste rupca, ručnika, oko lijeve ruke, poslije je… Nastavi čitati →
manipulacija (lat.), rukovanje, baratanje, upravljanje, upotreba, stručno djelovanje u radu. pren Varanje, podvaljivanje, vješto podmetanje. Osoba koja se služi m. naziva se manipulator.
manipulant (lat.), pomoćnik ili niži službenik u nekim poslovima (npr. u poštanskom prometu).
manipulator (njem. iz lat.) 1. U tehnici, polužni mehanizam kojim se omogućuje pristup opasnim ili nepristupačnim predmetima i upotreba prstiju u obavljanju određenih pokreta. Rabi se npr. u laboratorijima pri radu s opasnim tvarima, u medicini, svemiru i dr. 2. → manipulacija
Manipur, sav. država na SI Indije (od 1972); 22 356 km2, 2 607 021 st. Na J i I graniči s Mijanmarom, na S sa sav. državom Nâgâland, a na Z sa sav. državom… Nastavi čitati →
manira (franc. preko njem.) 1. Vanj. oblik ponašanja neke osobe; ophođenje, vladanje. 2. Ustaljen način umj. izražavanja karakterističan za pojedinog umjetnika, umj. škole ili razdoblja. 3. pren Izvještačenost, poza i rutina u stvaranju umj. djela.
manirizam (tal.) 1. lik Stilsko razdoblje između kasne renesanse i baroka (o. 1520/30–1600/15). Nasuprot renesansnoj smirenosti, prevladava patetika, koriste se jaki koloristički efekti i bizarna perspektiva, likovi imaju neuobičajene proporcije i poprimaju izvještačene fizionomije. Djela primijenjene umjetnosti (od zlatarskih, emajliranih,… Nastavi čitati →
Manisa ili Manissa (ant. Magnesia ad Sipylum), grad i upravno središte istoimene provincije (13 810 km2, 1 299 975 st.), 32 km si od Izmira, zap. Turska; 244 095 st. Smjestio se na… Nastavi čitati →
