geometrijska konstrukcija, postupak konstrukcije geometrijskih likova i prikaza geometrijskih tijela u ravnini uz pomoć određenih pomagala, obično samo ravnala i šestara (klas. geometrijska konstrukcija). Postoje pet osnovnih konstrukcija i svaka se konstrukcija u geometriji može izvesti kombinacijom tih osnovnih… Nastavi čitati →
geometrijska optika, dio optike koji proučava pravocrtno gibanje svjetlosti i uključuje osnovne zakone geometrijske optike: zakon pravocrtnog širenja svjetlosti, zakon odbijanja, zakon loma. Na osnovi geometrijske optike primijenjena optika istražuje prolaz svjetlosti sustave leća, prizama, dalekozora, mikroskopa, fotoobjektiva i drugih optičkih uređaja.
geometrijska progresija ili niz, niz brojeva x1, x2, x3, … xn-1, xn … kod kojeg je kvocijent (q) svakog člana i njemu prethodećeg jednak, tj. x2/x1… Nastavi čitati →
geometrijska sredina niza brojeva x1,x2,x3,…xn je n-ti korijen iz njihova umnoška, to jest vx1x2x3…xn. Za dva broja x i y geometrijska je sredina drugi korijen… Nastavi čitati →
geometrijski lik, dio ravnine koji je omeđen, tj. podskup ravnine. Osnovni g. l. su: trokut, četverokut, krug. Ostali g. l.: mnogokuti, kružni isječci, kružni vijenac i dr.
geometrijski red, zbroj svih članova geometrijskog niza x1 + x2 + x3 + … xn ili izraz oblika x + xq + + xq2 + xq3 + … + xqn. Za… Nastavi čitati →
geometrijski stil, najstarije razdoblje grč. ant. umjetnosti; traje od ←1050. do ←700. U slikarstvu, poglavito na keramičkim posudama raznih oblika i veličina, reljefnoj i punoj plastici dosljedno se shematiziraju ljudski i životinjski likovi; razlikuje se nekoliko razvojnih faza.
geometrijsko mjesto, podskup ravnine ili prostora, tj. skup svih točaka koje imaju određeno svojstvo, tj. zadovoljavaju neki geometrijski uvjet. To je stari naziv koji prethodi pojmu skupa.
geometrijsko tijelo, omeđen dio prostora ili podskup prostora. Osnovna g. t.: kocka, prizma, kugla, valjak, piramida i stožac.
geomorfologija (grč.), dio fiz. geografije koji se bavi proučavanjem reljefa Zemljine površine, s ciljem spoznavanja njegovih površinskih oblika i zakonitosti njihova nastanka, raširenosti i promjena te utjecaja reljefa na prostorne procese.
Geophagus, rod većih, 20–30 cm dugačkih grgeča s oko desetak vrsta u slatkim vodama trop. dijela Juž. Amerike, među kojima su sedefasta riba i vražja udica (Geophagus jurupari); zbog svoje borbenosti i navike rovanja po dnu čest u akvarijima.
geopolitika, disciplina koja proučava međunarodne političke odnose sa stajališta prostornih položaja pojedinih zemalja i naroda; dio političke geografije. Prije se shvaćala kao pseudoznanstvena teorija po kojoj tlo ima presudan utjecaj na karakter pojedinih naroda, a teritorij neke države na… Nastavi čitati →
geopsihičke pojave, promjene duševnog raspoloženja izazvane promjenom meteoroloških prilika kao što su: nizak tlak, naoblaka, juž. vjetar, ionizacija zraka kod oluja. Te duševne promjene mogu se očitovati kao: razdraženost, potištenost, zbunjenost, poremećaj svijesti, nesposobnost sjećanja.
Georg von Neumayer ili Neumayer, njem. istraživačka postaja (od 1981) u norv. dijelu Antarktike, na obali Weddellova mora; 10 povremenih stanovnika.
George, grad u Južnoafr. Republici, provincija Western Cape, u podnožju gorja Outeniekwaberge, 380 km i od Cape Towna; 116 300 st. Proizvodnja čamaca, cipela i namještaja. Uzgoj hmelja. Prom. križište. Zračna luka. Zbog blage klime poznat kao prebivalište… Nastavi čitati →
George Town, gl. grad i vodeća luka Caymanskog otočja, na otoku Grand Cayman; 31 200 st. Financ. središte. Turizam. Međunar. zračna luka.
George, Heinrich (pr. ime Heinz Georg Schulz), njem. film. i kaz. glumac (Stettin, danas Szczecin, 9. X. 1893 – Sachsenhausen, kraj Berlina, 26. IX. 1946). Jedan od tzv. velike glumačke četvorice njem. filma (uz G. Gründgensa,… Nastavi čitati →
George, Henry, američki ekonomist (Philadelphia, 2. IX. 1839 – New York, 29. X. 1897). Prije nego što se počeo baviti ekonomijom, bio je pomorac, nakladnik, novinar, urednik i političar. Glavno mu je djelo Napredak i… Nastavi čitati →
George, Stefan, njemački književnik (Büdesheim, 12. VII. 1868 – Minusio, Švicarska, 4. XII. 1933). Na čelu takozvanoga Georgeova kruga unutar kojega pokreće časopis Blätter für die Kunst (1892–1919). Kao jedan od vodećih predstavnika njemačkog simbolizma… Nastavi čitati →
