Marcuse, Herbert, njem. i amer. filozof i sociolog (Berlin 19. VII. 1898 – Starnberg, 29. VII. 1979). Jedan od najznačajnijih pripadnika Frankfurtske škole. Emigrirao 1933. pred nacizmom u SAD, profesor na raznim sveučilištima. Angažiran u… Nastavi čitati →
Marčana, naselje i središte istoimene općine u Istarskoj županiji, u južnoj Istri, 15 km sjeveroistočno od Pule; leži na 170 m nadmorske visine. Naselje ima 1070, a općina 4253 stanovnika (2011). Smještena je uz cestu Pula–Labin. Stanovništvo se… Nastavi čitati →
Mardân, grad u provinciji North-West Frontier, sjeverozap. Pakistan, 115 km sz od Islamabada; 300 400 st. Trg. središte poljoprivr. kraja (pšenica, kukuruz, šećerna trska i repica, duhan, voće). Industr. središte: tekst., prehr. (šećerana) ind., tvornica duhana.
Mardešić, Boris, hrv. slikar (Komiža, 1. VI. 1922). Samouk; autor apstraktnih kompozicija kontrastnih boja i ritmički pokrenutih oblika. Objavio više mapa grafika.
Mardešić, Sibe, hrvatski matematičar (Bergedorf/Hamburg, 20. VI. 1927 – Zagreb, 18. VI. 2016). Diplomirao 1950. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu na kojem je radio od 1951. do 1991. Professor emeritus od 1996. Član HAZU od 1975. Bavio… Nastavi čitati →
Mardin, provincija u jugoist. Turskoj, graniči sa Sirijom; 8891 km2, 778 600 st. Ugl. područje visoravni (o. 1000 m). Tur., arap. i kurdsko stanovništvo. Poljodjelstvo (pšenica, ječam, sezam); uzgoj koza. Manja tekst. ind. (pamuk, vuna). Važ.… Nastavi čitati →
Mardin, gl. grad istoimene provincije u jugoist. Turskoj; 71 400 st. Važ. regionalno trg. središte na trg. putovima juž. Anatolije. Priključen na želj. prugu Istanbul–Bagdad. U okolici ležište bakrenih ruda. Džamija Ulu Cami (XI. st.), vjerska škola Sultan… Nastavi čitati →
Mardonije (staroperz. Mardunia, grč. Mardónios), perz. vojskovođa (u. ←479). Zet kralja Darija I. God. ←492. pokorio Makedoniju, ali je zbog poraza na Atosu i u Traciji smijenjen sa zapovjednog mjesta. U doba cara Kserksa I. pokretač novog… Nastavi čitati →
Marduk (sumerski amar-utuk), glavno babilonsko božanstvo; sin boga Ea. Prvotno lokalni bog Babilona, a kada su Babilonci pod Hamurabijem (←XVIII/←XVII. st.) zavladali čitavom Mezopotamijom, M. postaje nac. božanstvo. On je stvoritelj i vladar svemira, stvorio… Nastavi čitati →
Mardžanov, Kote (pr. ime Konstantin Aleksandrovič Mardžanišvili), gruz. redatelj i glumac (Kvareli, 28. V. 1872 – Moskva, 17. IV. 1933). Radio u Moskvi i Kijevu, reorganizirao gruz. kazalište u Tbilisiju i Kutaisiju, gdje je postavio djela… Nastavi čitati →
mare clausum i mare liberum (lat. zatvoreno more i otvoreno more), oznaka za more u kojem je, zbog raznih razloga, plovidba ograničena a plovila su dužna pridržavati se ograničenja i oznaka za slobodno more, za dopuštenu slobodnu plovidbu morem. U… Nastavi čitati →
Mare nostrum (lat. naše more), naziv kojim su u ant. doba Rimljani označavali Sredozemlje. U hrv. povijesti glasovita je darovnica kralja Petra Krešimira IV. zadarskom benediktinskom samostanu sv. Krševana (1069) u kojoj se spominje pojam mare nostrum dalmaticum, što… Nastavi čitati →
Maré, Île, bivši Nengone, najjužniji otok u otočju Loyalty, JZ Pacifičkog oceana, dio franc. Nove Kaledonije; 642 km2, dug 35 km, širok do 27 km, visok do 100 m.; o. 10 000 st. Uzgoj trop. kultura… Nastavi čitati →
Maréchal, Pierre Sylvain, franc. književnik (Pariz, 15. VIII. 1750 – Montrouge, 18. I. 1803). Zagovornik društv. jednakosti i protivnik feud. institucija. Oduševljeno prihvatio ideje Franc. revolucije. Djela: Rječnik ljubavi; Nova zlatna legenda;… Nastavi čitati →
Marées, Hans von, njem. slikar (Elberfeld, 24. XII. 1873 – Rim, 5. VI. 1887). Studirao na akademijama u Berlinu i Münchenu; djelovao ugl. u Italiji. Inspiriran djelima ant., tal., španj. i niz. majstora pokušao ostvariti… Nastavi čitati →
marelica (njem.) (Prunus armeniaca), kajsija, koštunjava voćka iz por. ruža (Rosaceae). Podrijetlom iz sr. i sjeverozap. Kine. Stablo je visoko 6–8 m, crvenkastosmeđe kore. Listovi su okruglasti, cvjetovi bijeli ili bijeloružičasti. Okruglast, baršunast plod je žutonarančaste boje, sočna… Nastavi čitati →
Maremma, geogr. regija u juž. Toskani, sred. Italija, uz obalu Tirenskoga mora; o. 5000 km2. Pretežno aluvijalna ravnica, nastala akumulacijom rijeka koje teku s Apenina (Cecina, Ombrone i dr.). Poljoprivreda (pšenica, masline, vinova loza). Veći gradovi Grosseto,… Nastavi čitati →
Marenzio, Luca, tal. skladatelj (Coccaglio, kraj Brescie, 1553/54 – Rim, 22. VIII. 1599). Kao “musicus” službovao na dvorovima u Rimu, Firenci i Varšavi. Uz Gesualda da Venosu i Monteverdija najistaknutiji majstor tal. madrigala. Njegova skladateljska ostavština sadrži… Nastavi čitati →
mareograf (tal.; grč.), instrument koji automatski i neprekidno bilježi promjene morske razine, po visini i vremenu. Najčešće se upotrebljava m. s plovkom. Vertikalno gibanje plovka registrira se s pomoću mehan. ili el. prijenosa u obliku mareograma.
mareografija (tal.; grč.), znanstv. disciplina, grana oceanografije koja se bavi uzrocima i mjerenjima promjena morske razine kao posljedice morskih mijena (plime i oseke).
