celobioza, C12H22O11, disaharid od kojega se sastoji celuloza. Bezbojni slatkasti kristal. Sastoji se od dviju molekula glukoze. Nema je u prirodi u slobodnom obliku.
celofan (latinski i grčki), proziran nepropustan list od regenerirane celuloze dobivene viskoznim postupkom. Služi za umotavanje živežnih namirnica.
celom (grčki: koíloma šupljina), tjelesna šupljina. Primarni, izvanembrijski celom (egzocelom), šupljina između koriona te amnija i žumančane vreće. Iščezava tijekom embrijskog razvoja proširenjem amnijske šupljine i sraštanjem amnija s korionom. Sekundarni, unutarembrijski celom (endocelom), prvobitno jedinstvena tjelesna šupljina… Nastavi čitati →
celon, umjetna plastična masa, derivat acetilceluloze. Sliči celuloidu, ali nije lakozapaljiv. Služi kao izolacijski materijal u niskofrekventnoj elektrotehnici (izrada izolacijskih ploča, palica, kućišta, aparata itd.) i kao materijal za izradu filmova.
celostat (latinski), astronomski instrument s ravnim zrcalom koje se automatski okreće i baca sliku nebeskog tijela u nepomični horizontalni dalekozor, gdje se obavljaju analiza i mjerenje. Poseban tip celostata za promatranje Sunca jest heliostat.
Celsius, Anders, švedski astronom i fizičar (Uppsala, 27. XI. 1701 – Uppsala, 25. IV. 1744). Profesor u Uppsali i direktor prve švedske zvjezdarnice (osnovana 1740). Istraživao dnevne promjene magnetske deklinacije i utvrdio utjecaj polarnog svjetla… Nastavi čitati →
celularizacija (latinski: cellula stanica), ostaničenje, proces pri kojemu se iz nestanične (često mnogojezgrene) protoplazme izdvajaju pojedine jezgre s pripadnom citoplazmom, odijelivši se staničnom opnom od citoplazme drugih jezgara.
celulaza, ferment koji razgrađuje celulozu. Stvara se samo u nižim životinjama i u bakterijama. Kod čovjeka i viših životinja celuloza se u crijevu razgrađuje s pomoću bakterija.
celulitis (latinski: cellula stanica) 1. Difuzna upala rahlog veziva, ponajviše gnojna (flegmona). Najčešće se radi o infekciji potkožnoga tkiva i tkiva očne šupljine (orbitalni celulitis). Kod potonjega upala se širi iz okolnih tkiva (nosa, paranazalnih sinusa, uha, zuba, lica),… Nastavi čitati →
celuloid (engleski), prozirna, elastična i lakozapaljiva plastična masa na bazi kolodija i kamfora. Više se ne upotrebljava, zamijenjena je nezapaljivim supstancijama (npr. celulozni acetati).
celuloza (latinski: cellula stanica), (C6H10O5)n, ugljikohidrat iz skupine polisaharida. Sastavljena je od dugih nizova međusobno povezanih molekula disaharida celobioze, a kemijski se razlikuje od škroba i ostalih polisaharida. Bijela vlaknasta tvar bez okusa i… Nastavi čitati →
celulozni lakovi, otopine celuloze (nitroceluloze, acetilceluloze, benzilceluloze) u nekom otapalu (alkoholu, acetonu i dr.).
celulozni nitrat (ili nitroceluloza), pogrešan naziv za ester celuloze i nitratne kiseline (nije nitro-spoj). Vlaknasta, lakozapaljiva masa koja služi u proizvodnji celuloida, filmova, ljepila i bezdimnog baruta.
Celzijev stupanj → Celsius, Anders
Celzo (grčki: Kélsos), grčki filozof (druga polovina II. stoljeća). Pristaša platonizma, dobar poznavalac grčke i židovsko-kršćanske tradicije. Prvi teoretičar protiv kršćanstva. Po Celzu kršćanstvo izvire iz orijentalnih mitologija, primitivno je i puno antropomorfističkih zabluda, koristi se zastrašivanjem budućim… Nastavi čitati →
Celzo, Aulo Kornelije (Aulus Cornelius Celsus), rim. enciklopedist (← I. st.). Napisao enciklopedijsko djelo Umijeća (Artes), u kojem je obradio poljodjelstvo, medicinu, voj. strategiju, retoriku, filozofiju i pravo, no sačuvalo se samo 8 knjiga o medicini (De re medica)… Nastavi čitati →
Celzo, Publije Juvencije (Publius Iuventius Celsus), rimski političar i pravnik (?, 67 – ?, 130). Pretor, legat u Traciji; konzul dva puta. Član Carskog vijeća cara → Hadrijana (117–138). Poznat kao vrstan govornik i oštar polemičar. Djela (izgubljena): Digesta… Nastavi čitati →
Celje, grad u ji dijelu Celjske kotline, na utoku Voglajne u Savinju, sr. Slovenija; s 42 155 st. (1991) treći grad u Sloveniji. Ind. (metaloprerađivačka, kem., drvna, prehr.); u okolici vinogradarstvo i hmeljarstvo. Cest. i želj. križište.… Nastavi čitati →
Celjski, velikaška obitelj njemačkog podrijetla. U XII. stoljeću bilježe se imenom Žovneški i gospodari su posjeda u Savinjskoj dolini i Kranjskoj. Nakon izumiranja Heunburgovaca (1322) nasljeđuju njihov posjed u Štajerskoj i grad Celje, prema kojemu se najčešće nazivaju. Kao… Nastavi čitati →
