nafora (staroslav. prema grč.), u obredu ist. crkava, kruh koji se blagoslivlje za vrijeme svete liturgije i dijeli vjernicima na kraju liturgije. Različit je od euharistijskoga kruha za pričesti. Nosi se i bolesnicima po kućama.
nafta (grč. iz perz.), sirovo zemno (kameno) ulje, žuta do tamnosmeđa tekućina ugl. lakša od vode, iako specifična težina može jako varirati. Sastoji se od smjese ugljikovodika uz neznatne primjese drugih spojeva. Nastala je složenim geol. procesima iz različitih biljnih… Nastavi čitati →
NAFTA (akr. od engl. North American Free Trade Agreement), sjevernoamer. udruga za slobodnu trgovinu, djeluje od 1994. Obuhvaća SAD, Kanadu i Meksiko. Nakon EU-a najveća zona slobodne trgovine u svijetu.
Nafţah (ili Nefta), grad u zap. Tunisu, na obali jezera Chott el-Djerid, 20 km z od Tawzara; 21 700 st. Proizvodnja datulja. Brojne male džamije. U antici poznat kao Aggarsel Nepte.
naftalen (naftalin), C10H8, aromatski ugljikovodik s dvjema kondenziranim benzenskim jezgrama. Bijeli, tanki kristali svojstvenog mirisa, netopljivi u vodi, a topljivi u eteru i vrućem alkoholu. Talište 81 °C, vrelište 218 °C. Dobiva se iz katrana… Nastavi čitati →
Naftali, šesti sin patrijarha Jakova; praotac istoimenog izr. plemena koje je nastavalo ist. dio Galileje. Plemenu je pripadao i bibl. Tobija.
naftenske kiseline, smjesa karboksilnih kiselina kojih ima u nafti. Podrijetlom s Kavkaza i iz Galicije. Soli naftenati rabe se za impregniranje tkanina i užadi, za zaštitu drva i dr.
naftoli, dobivaju se od naftalena zamjenom jednog ili više atoma vodika hidroksilnom skupinom. Koriste se kao međuproizvodi u proizvodnji org. bojila te u medicini za liječenje kožnih bolesti.
naftovod, sustav čeličnih cijevi za transport nafte s naftnih polja do mjesta potrošnje i prekrcaja u druge vrste prijevoza (npr. brodove tankere). Cijevi su obično ukopane u zemlju, a na određenim razmacima nalaze se crpne stanice.
Nafud (također al-Nafűd ili Nefud), pustinjska visoravan (600–900 m) na S Saudijske Arabije; 64 tis. km2. Pretežno pješčana, s dinama do 100 m visine; na S i Z prelazi u kamenite hamade. Suha pustinjska klima, godišnje padne… Nastavi čitati →
Nafűsah (ili Nefusa, arap. Jabal Nafűsah), vapnenački ravnjak u sjeverozap. Libiji, između obalne nizine al-Jifârah na S i ravnjaka al-Hamrâ’ na J; visok 460–980 m, dug 340 km. Pruža se lučno od granice s Tunisom do obale Sredozemnoga mora kraj… Nastavi čitati →
Naga, grad u jugoist. dijelu otoka Luzona, Filipini, na r. Bicol, između zaljeva San Miguel na S i Ragay na J; 147 100 st. Trg. središte poljoprivr. područja (riža, kukuruz, manilska konoplja). Proizvodnja cementa. Cest. križište. Zračna luka.… Nastavi čitati →
Naga, skupina planinskih plemena na granici Assama (sjev. Indija) i Mijanmara; 516 000 pripadnika. Bave se poljodjelstvom (uzgoj riže), lovom i ribolovom. Od 1963. žive u Nagalandu, indij. sav. državi.
Nâga, gorje na granici Indije i Mijanmara, najviši vrh Saramati, 3826 m; sjev. nastavak planinskog lanca Arakan Yoma, između doline Brahmaputre na SZ i Chindwina na JI. Zbog velike količine monsunskih kiša obraslo gustom šumom. Raštrkana sela naroda Naga.
Nagai Kafu (pr. prezime Sokichi), jap. pisac (Tokyo, 3. XII. 1879 – Tokyo, 30. IV. 1959). Uz japansku, stekao i zap. naobrazbu; živio u SAD-u i Francuskoj te se koristio utjecajima naturalizma (É. Zola) i franc.… Nastavi čitati →
Nagaland, sav. država (od 1963) u sjeveroist. Indiji, uz granicu s Mijanmarom; 16 527 km2, 2 367 500 st. Gl. grad Kohîma, ostali veći gradovi Dimâpur (gl. trg. središte), Wokha i Mokokchűng. Ugl. planinska… Nastavi čitati →
nagana (iz jezika zulu), zarazna trop. bolest konja, pasa, goveda i nekih divljih životinja. Uzročnik parazit Tripanosoma brucei. Prenose je ubodom muhe iz roda Glossina (ce-ce muhe).
Nagano, prefektura u sred. dijelu otoka Honshűa, Japan; 13 585 km2, 2 217 500 st. Gl. grad Nagano, veći gradovi Matsumoto, Ueda, Iida, Suwa. Gorja Hida, Kiso, Akaishi, Kanto i dr., mnogobrojni vrhovi iznad… Nastavi čitati →
