istarski zvončić (Campanula istriaca), zeljasta biljka iz por. zvončića (Campanulaceae). Hrvatski (istarsko-kvarnerski) endem, raste u pukotinama stijena sr. i sjev. Velebita, Cresa, Krka, Raba. Biljka je u svim dijelovima pustenasto dlakava.
istarsko govedo, varijetet sivoga stepskoga goveda iz por. šupljorožaca (Bovidae). Najveće govedo uopće, doseže i više od 1000 kg. Radno, izdržljivo, otporno i dugovječno, ali koščato i s malim prinosom mesa. Popularni naziv boškarin.
Ister (lat. Ister ili Hister), ant. ime za donji tok Dunava; poznat u Grka od ← VII. st. U Hesiodovu djelu personificirani I. je riječni bog, sin Oceana i Tetude. Gornji i srednji tok Dunava Rimljani su upoznali tijekom… Nastavi čitati →
istina, jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, os. u spoznajnoj teoriji. Spoznaja koja razmjerno točno odgovara činjenicama objektivne stvarnosti. Mnogi je tumače na subjektivistički način, kao pozitivizam: koherentnost jednog stava s drugim u okviru određenog sustava; pragmatizam: korisnost u… Nastavi čitati →
Isto, Mount, najviši vrh gorja Brooks na Aljasci, visina 2761 m.
Istočna Flandrija, provincija u Belgiji u ist. dijelu regije Flandrije; površine 2982 km2, 1 400 000 st. Graniči s Nizozemskom na S te s provincijama Antwerpenom i Brabantom na I, Hainautom na J i Zap.… Nastavi čitati →
Istočna Frizija, pov. regija na SZ Njemačke; površine 2850 km2. Bila je dio Svetoga Rim. Carstva, a od kraja II. svj. rata područje u sastavu Donje Saske. Protezala se uz obale Sjev. mora između zaljeva Jade i… Nastavi čitati →
Istočna grenlandska struja, hladna oceanska struja u Atlantskom oceanu. Nastaje u Arktičkom moru te teče na J uz ist. obale Grenlanda. Nakon Cape Farewella (najjužnije točke Grenlanda) zakreće na S te utječe u Baffinov zaljev.
Istočna pustinja ili Arap. pustinja, aridno područje na I Egipta. Smještena između Sredozemnoga mora na S, Crvenoga mora i Sueskoga kanala na I, Nubijske pustinje na J i r. Nila na Z. Na zap. rubu proteže se kamena pustinja. Prema… Nastavi čitati →
Istočni Azerbajdžan, provincija na SZ Irana. Gl. grad provincije Tabriz sa 1 200 000 st.
istočni grijeh (latinski: peccatum originale), grijeh u kojem se, po tradicionalnoj teologiji, rađaju svi ljudi jer, potječući od Adama, participiraju u njegovu grijehu neposluha prema Bogu. Krist donosi oslobođenje od toga grijeha za čovječanstvo općenito, a pojedinac se… Nastavi čitati →
Istočni Timor, država u jugoist. Aziji, zauzima ist. polovicu otoka Timor te regiju Oecussi (Ambeno) na SZ otoka, najistočnijeg u Malome Sundskom otočju, između Timorskog mora i mora Suve, ima kopnenu granicu s Indonezijom, izlazi na Timorsko more; 706… Nastavi čitati →
Istočno more 1. Naziv za → Baltičko more u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Estoniji i Finskoj. 2. Korejski naziv za → Japansko more.
Istočno pitanje, naziv za skup pitanja, problema i događanja u svezi s opstankom tur. vlasti u jugoist. Europi i na ist. Sredozemlju. Poznato već od druge pol. XVI. st.; u diplomatskim krugovima izrijekom se javlja za grč. ustanka 1822.… Nastavi čitati →
istočnoindijske kompanije, naziv privatnih trgovačkih društava više europskih kolonijalnih zemalja (Velika Britanija, Nizozemska, Danska, Portugal i dr.) koja su osnivana radi veoma unosne trgovine s Indijom i dalekoistočnim zemljama i koja su neograničeno gospodarila u tim područjime te vodila… Nastavi čitati →
Istočnokinesko more, rubno more Tihog oceana uz ist. obale Azije; površine 1 249 000 km2, dubine između 350–4600 m. Okruženo az. kopnom na Z, otocima Kyūshū i Ryukyu na I te Tajvanom i Tajvanskim prolazom… Nastavi čitati →
Istočnopacifički prsten, dio oceanskog hrpta, reljefne cjeline u podmorju Svjetskih mora. (Ukupna dužina oceanskih hrptova iznosi o. 80 000 km.) “Planinski lanac” u Tihom oceanu. Pruža se usporedno s Juž. Amerikom, u duljini od o. 8700 km od… Nastavi čitati →
Istočnorimsko Carstvo, ist. dio Rim. Carstva nastao podjelom 395, nakon Teodozijeve smrti; opstojalo do 1453. → Bizantsko Carstvo
Istočnosibirske more, polarno more između Novosibirskih otoka, sibirske obale i otoka Wrangel. Plitko more na šelfu, dubine do 45 m. Ukupne površine o. 900 000 km2. Zaleđeno veći dio godine. Najznačajniji pritoci: Kolima, Indigirka i Hroma.
Istra, poluotok u istočnom dijelu Jadranskoga mora; površine 3476 km2 od čega 3130 km2 u sastavu Hrvatske, a 346 km2 Slovenije. Od ostatka kopna odijeljena vapnenačkim uzvisinama tršćanskoga Krasa i Ćićarije. Sastoji se od brdovita sjevernog… Nastavi čitati →
