Čeleken (ili Çeleken), poluotok (nekad otok) na i obali Kaspijskoga jezera, Turkmenistan; o. 500 km2. Nastao nakon 1937. snižavanjem razine jezera. Ležišta nafte i zemnoga plina; mineralni izvori. Gl. naselje Čeleken (prerada nafte).
čelenka, lovački trofej, sastoji se od čeone kosti s rogovima neke divljači.
čelenka (turski: çelenk), vrsta perjanice na prednjoj strani kalpaka ili čalme, spomen na junačko djelo. Izrađena najčešće od perja, srebra ili zlata s dragim ili poludragim kamenjem.
čelična boca, posuda za držanje plinova stlačenih i do 200 atmosfera. Na grlu boce nalaze se zaporni ventil, zaštitna kapa i navoji za priključke kod upotrebe plina. Na boci je oznaka vrste plina u njoj (crvena je za vodik,… Nastavi čitati →
čelična konstrukcija, u građevinarstvu, sustav profilnih elemenata i čeličnih ploča nastao zavarivanjem, zakivanjem ili vijcima. Upotrebljava se za gradnju zgrada, industrijskih postrojenja, rezervoara, mostova, dizalica i dr.
čelik (turski: çelik), željezo velike tvrdoće i elastičnosti koje sadrži do 2% ugljika. Pri 800 °C može se kovati i valjati, a tali se na 1400–1500 °C. Dobiva se iz sirovog željeza rafiniranjem ili iz starog željeza raznim postupcima.… Nastavi čitati →
čelnik, stari naziv za plemenskog starješinu u Slavena. Danas označava osobu na čelu stranke ili kakva ogranka vlasti.
čelo, dio glave iznad očiju neobrašten kosom. Podlogu mu čini čeona kost, koja sadrži čeone (frontalne) sinuse. Između kosti i kože nalazi se čeoni mišić koji nabire kožu čela i podiže obrve.
Čeljabinsk, gl. grad Čeljabinske oblasti, na i padinama Juž. Urala, Rusija, 140 km od granice s Kazahstanom; 1 084 000 st. Jedno od najvažnijih industr. središta Rusije; metalurgija (željezare, čeličane – 60% rus. proizvodnje čelika,… Nastavi čitati →
Čeljabinska oblast, oblast na JZ az. dijela Rusije; 87 900 km2, 3 678 200 st. Gl. grad Čeljabinsk, veći gradovi: Magnitogorsk, Zlatoust, Mias. Zauzima ugl. šumovite i padine Juž. Urala; prema I… Nastavi čitati →
Čeljuskin (rus. Mys Čeljuskin), rt na poluotoku Tajmir u Rusiji, najsjevernija kopnena točka Azije; na 77° 43′ N i 104°18’ E. Nazvan po rus. mornaričkom časniku S. I. Čeljuskinu, koji ga je otkrio 1742.
Čeljuskin, ekspedicija, sovjetska znanstvena ekspedicija s više od stotinu članova koja je pod vodstvom profesora → Otta Juljeviča Šmidta u srpnju 1933. otplovila parobrodom Čeljuskin u arktičke vode sa zadaćom da jednom plovidbom preplovi iz Murmanska u Vladivostok.… Nastavi čitati →
Čeljuskin, Semjon Ivanovič, ruski pomorac (XVIII. stoljeće). Za ekspedicije u Sjeverno ledeno more (Velika sjeverna ekspedicija, 1733–43) došao 1742. do najsjevernije točke azijskog kontinenta, rta na poluotoku Tajmir, po njemu nazvanoga rt Čeljuskin. Izradio kartu obale Tajmira.
čeljust, jedna od dviju koštanih struktura koje omeđuju usta i nose zube. Gornja čeljust (maxilla) sastoji se od dviju parnih kosti, tvori veći dio tvrdog nepca, a sadrži čeljusne (maksilarne) sinuse. Donja čeljust (mandibula, vilica) u čovjeka… Nastavi čitati →
čeljustousti (Gnathostomata), nadrazred kralježnjaka u kojih su se razvile zglobne strukture čeljusti. Obuhvaća sve prave ribe (koštunjače i hrskavičnjače), a u širem smislu i vodozemce, gmazove, ptice i sisavce.
čembalo, najvažnije žičano glazbalo s tipkama od XVI–XVIII. stoljeća, upotrebljavano u crkvenim i komornim sastavima, kao solističko glazbalo i za izvođenje basso continua. Nastalo od psaltira (cymbalum) dodavanjem mehanizma s tipkama i nazvano clavicymbalum. Prvi se put… Nastavi čitati →
čemerika (Veratrum), biljni rod iz porodice ljiljana (Liliaceae). Višegodišnja zeljasta biljka s razvijenim podzemnim podankom. U nas su najpoznatije vrste bijela (Veratrum album) i crna čemerika (Veratrum nigrum). Iz podanka izraste biljka visine 1,5 … Nastavi čitati →
Čeminac, naselje i središte istoimene općine, Osječko-baranjska županija, Baranja, 18 km sjeverno od Osijeka i 12 km jugoistočno od Beloga Manastira. Naselje ima 968, a općina 2909 stanovnika (2011). Leži na 89 m… Nastavi čitati →
čempres (Cupressus), rod drvenastih biljaka iz porodice čempresa (Cupressaceae). U nas najvažniji obični ili mediteranski čempres (Cupressus sempervirens), koji potječe iz istočnog Sredozemlja i zapadne Azije. Drvo je visoko i preko 25 m, doživi starost od… Nastavi čitati →
