tjelovježba, stariji naziv za tjelesno vježbanje, proces u kojem se sustavnom primjenom niza smišljenih motoričkih aktivnosti ostvaruju odgojni i obrazovni ciljevi, te natjecateljski, rekreacijski ili rehabilitacijski zadaci; jedinstveni odgojno-obrazovni proces koji se sastoji od metodski organiziranog ponavljanja tjelesnih vježbi… Nastavi čitati →
tjeme 1. med Vertex cranii, vrh glave, najviši dio lubanje. 2. Najviši vrh bilo čega.
tjeralica, nalog što ga izdaje sudsko ili drugo drž. tijelo u posebnom postupku, kada nije poznato prebivalište ili boravište okrivljenika ili osuđenika, te u slučaju bijega pritvorenika iz pritvora ili osuđenika iz zatvora, a svrha joj je pronalaženje ili… Nastavi čitati →
tjeskoba, stanje uzbuđenosti s osjećajem strepnje zbog neke opće ili nejasne opasnosti. Može se manifestirati i fiziološki (anksioznost), srčanim i dišnim smetnjama, drhtanjem, vrtoglavicom, bljedilom i dr. Često dovodi i do patoloških promjena i org. smetnji (gastritis, kolitis i… Nastavi čitati →
tjesnac, uzak i razmjerno kratak dio morske površine između dva nasuprotna kopna, odn. dvaju otoka ili otoka i kopna; spaja dvije veće morske površine. Širina t. može biti od nekoliko desetaka metara do stotinjak kilometara. Još se upotrebljavaju nazivi:… Nastavi čitati →
tjestenina, namirnica od beskvasnog tijesta oblikovana posebnim strojevima i zatim osušena. Najčešći oblici: rezanci, makaroni, pužići, a najpopularniji su špageti. Cjenjenije su t. od tvrda zrna, katkad i uz dodatak jaja.
Tjumen’, gl. grad istoimene oblasti (159 870 km2, 1 314 200 st.) u sred. dijelu Rusije, na r. Turi u jugozap. dijelu Zapadnosibirske nizine; 522 000 st. Želj. (Transsibirska željeznica) i cestovno čvorište, riječna luka, industr. i… Nastavi čitati →
Tjutčev, Fjodor Ivanovič, rus. pjesnik i diplomat (Ovstug, 5. XII. 1803 – Carsko Selo, 27. VII. 1873). Diplomat u Njemačkoj i Italiji. Slavenofil. Pisao lirsku i refleksivnu poeziju, s pesimističnim i katastrofičnim ugođajem. Preteča rus. simbolista.
Tkalac, Imbro Ignjatijević, hrvatski političar i publicist (Karlovac, 6. V. 1824 – Rim, 4. I. 1912). Studij filozofije i prava pohađao u Berlinu, Münchenu i Heidelbergu, gdje je 1848. doktorirao i postao docent za sanskrt i slavističke studije. Od… Nastavi čitati →
tkalački stan, razboj, stroj za tkanje na čiji se valjkasti drveni mehanizam nanose predive niti (potka, utka) koje se zatim uvezuju te sabijaju u gusto tkanje. Jedan od najstarijih strojeva u čovjekovoj upotrebi, pokretan rukom ili nogom. Razlikuju se… Nastavi čitati →
Tkalčić, Ivan Krstitelj, hrv. povjesničar (Zagreb, 4. V. 1840 – Zagreb, 11. V. 1905). Svećenik; od 1867. prebendar zagreb. katedrale i kaptolski arhivist. Od 1882. arhivist i knjižničar JAZU. Objavio brojne zbirke arhivske građe i znanstv. rasprave o povijesti… Nastavi čitati →
Tkalčić, Juro, hrvatski violončelist i skladatelj (Zagreb, 13. II. 1877 – Zagreb, 15. XII. 1957). Školovao se u Zagrebu, Beču i Parizu. Djelovao u Njemačkoj, Francuskoj i Rumunjskoj, kao glazbeni pedagog u Zagrebu (1920–27) i Beogradu (1927–41). Od 1945.… Nastavi čitati →
tkivni hormoni, naziv za tvari koje potiču i pojačavaju upalu (medijatori upale). To su derivati arahidonske kiseline (prostaglandini, tromboksan i leukotrieni). U tkivima uzrokuju bol, otok, crvenilo i povišenu temperaturu. Neki t. h. luče se u raznim tkivima i u normalnim, fiziološkim uvjetima.
tkivno bankarstvo, organizacija i primjena postupaka prikupljanja, testiranja, obrade, pohranjivanja, vođenja registra primatelja i listi čekanja te raspodjela donorskog tkiva ljudskog podrijetla u posebnim jedinicama (bankama tkiva). Uz dobivanje zaživotnog pristanka samog donora (donorska kartica) ili njegove obitelji nakon… Nastavi čitati →
tkivo, staničje, skup istovrsnih ili približno jednakih stanica i njihove međustanične tvari, koje se nadopunjavaju u svojim funkcijama. Čovječji i životinjski organizam izgrađuje četiri vrste tkiva: epitelno, potporno, mišićno i živčano. Raspoređena u različite prostorne i količinske odnose, tkiva… Nastavi čitati →
Tkon (do 1840. Kun), naselje i središte istoimene općine u Zadarskoj županiji, na jugoistočnoj obali otoka Pašmana, nasuprot Biogradu. Naselje, ujedno i jedino u općini, ima 763 stanovnika (2011). Stanovništvo se bavi poljodjelstvom (uzgoj maslina, vinove loze, smokava) i ribarstvom… Nastavi čitati →
