pertusis (lat.) → hripavac
Peru, država na Z Juž. Amerike, graniči s Ekvadorom na SZ, Kolumbijom na SI, Brazilom na I, Argentinom na JI i Čileom na J; izlazi na Tihi ocean, ima 2414 km morske obale.
Prirodna obilježja
Izdvajaju se tri gl.… Nastavi čitati →
peru-balzam (balsamum peruvianum), tamnosmeđa tekućina koja se dobiva iz južnoamer. vrste Myroxylon balsamum (por. leptirnjače, Fabaceae). Upotrebljava se u kozmetici i medicini za liječenje nekih kožnih bolesti.
Perućko jezero, umjetno jezero na r. Cetini, 16 km s od Sinja; obuhvaća 13 km2, dugo 20 km, a duboko 64 m. Zaprema 541 mil. m3 vode. Nastalo 1960. izgradnjom 56 m visoke brane blizu sela… Nastavi čitati →
Perugia (lat. Perusia), grad u istoimenoj provinciji, regija Umbria, sred. Italija; 153 857 st. Leži na nekoliko brežuljaka iznad jezera Trasimeno i r. Tiber, s od Rima. Naselje utemeljili Umbri; u ←V. st. osvojili ga Etruščani i pripojili konfederativnom… Nastavi čitati →
Perugino (pr. ime Pietro Vannucci), tal. slikar (Citta della Pieve, o. 1448 – Fontignano, kraj Perugie, 1523). Rafaelov učitelj; gl. predstavnik umbrijske slikarske škole. Majstor sakralnih i mitol. kompozicija u kojima simetrično grupirane graciozne likove uklapa u duboke arhit.-pejsažne konstrukcije.… Nastavi čitati →
Perun, u slav. religiji, bog gromovnik, bog ratarstva i kiše; njegovo “sveto drvo” je hrast, a hrastova šuma mjesto je njegova kulta. Ime mu dolazi od praslav. riječi za “grom”. Pov. izvori o njegovu kultu dolaze ugl. iz rus.… Nastavi čitati →
perunika (Iris), iris, trajne zeleni iz por. perunika (Iridaeceae) s razgranatim gomoljastim podankom i sabljastim listovima. Cvjetovi ugl. skupljeni u paštitac. Rod obuhvaća o. 250 vrsta iz toplijih područja sjev. polutke. U Hrvatskoj raste desetak vrsta od kojih treba… Nastavi čitati →
perunike (Iridaceae), bilj. por. jednosupnica koja obuhvaća o. 1400 vrsta i 60 rodova rasprostranjenih pretežno u trop. i suptrop. području. Imaju podanke ili gomolje, rijetko lukovice. Listovi sabljasti. Dvospolni cvjetovi živih boja pojedinačni ili u paštitastim cvatovima. Plod je… Nastavi čitati →
Perušić, grad i općinsko središte, Ličko-senjska županija, 13 km sjeverno od Gospića. Leži na 603 m nadmorske visine. Naselje ima 852 stanovnika, a općina 2638 stanovnika (2011). Dobro prometno povezan: željeznička pruga Zagreb–Gospić–Split, državna cesta D50 (Otočac−Gospić), u blizini… Nastavi čitati →
Perušić, Željko, hrvatski nogometaš (Duga Resa, 23. III. 1936 – St. Gallen, 28. IX. 2017). Član NK Duga Resa, NK Dinamo (Zagreb), TSV München 1860. i FC St. Gallen (Švicarska). Za NK Dinamo odigrao 294 utakmice, postigao… Nastavi čitati →
Perutz, Max Ferdinand, britanski biokemičar i molekularni biolog austrijskoga podrijetla (Beč, 19. V. 1914 – Cambridge, 6. II. 2002). Proučavao X-difrakciju proteina (1953) i otkrio (1959) molekularnu strukturu hemoglobina. Podijelio Nobelovu nagradu za kemiju 1962.… Nastavi čitati →
Peruzzi, Baldasare, tal. graditelj i slikar (Siena, 7. III. 1481 – Rim, 6. I. 1556). U duhu visoke renesanse sagradio palaču Massimo alle Colonne u Rimu kojom je anticipirao manirizam. Između 1520–36. vodio izgradnju… Nastavi čitati →
Pervan, Ivo, hrv. umj. fotograf (Zadvarje, kraj Omiša, 24. VI. 1947). Istančanim osjećajem za kadriranjem i odabirom svjetla snima pri. i kult.-spomeničku baštinu Hrvatske. Autor velikoga broja fotomonografija (Ivan Meštrović; Dalmacija: legenda o svijetlu; Zagreb, Zagreb).
perverzija (od latinskoga: perversitas izopačenost), protuprirodno spolno ponašanje, nastranost, izopačenost. Najćešće se radi o neobuzdanim porivima da se spolna aktivnost zadovolji na protuprirodni način. U perverziju se ubrajaju pedofilija (spolna ljubav prema djeci), gerontofilija (odnos sa starcima), nekrofilija (seksualna naklonost… Nastavi čitati →
Pervomajski, Leonid (pr. ime Ilja Gurevič), ukr. književnik (Kostjantynograd, danas Krasnograd, Harkivska oblast, 4. V. 1908 – Kijev, 9. XII. 1973). Pjesnik, prozaist i dramatičar. Kultivirani lirski pjesnik, misaoni stvaratelj s težnjom za novim oblicima. Raznolik… Nastavi čitati →
Pervouralsk, grad u Sverdlovskoj oblasti, zap. Rusija; 132 272 st. Leži na r. Čusovaji, na želj. pruzi Jekaterinburg – Perm. Osn. 1732. kao rudarsko središte. U okolici ležišta željezne rude (sadrži i vanadij). Metalurška, kem., prehr. i tekst. ind.
Perzefona (grč. Persephónē), u grč. mitologiji, kći Zeusa i Demetre, žena Hadaova. Božica mrtvih i podzemlja. Nazvana je i Kora (grč. Kóre Démetros kći Demetrina), božica zemaljskog raslinja, os. žita. Oteo ju je Had. Dok ju je uzalud tražila… Nastavi čitati →
Perzeidi, roj meteora koji je najaktivniji u prvoj pol. kolovoza.
Perzej (grč. Perseús), u grč. mitologiji, sin Danaje i Zeusa, koji joj se približio u obliku zlatne kiše, jer ju je otac Akrizije, kralj Arga, bio sakrio u podzemnu odaju zbog proročanstva da će poginuti od njezina sina. Kad… Nastavi čitati →
