Seyss-Inquart, Arthur, austrijski političar (Stannern, danas Stonařov, Češka, 22. VII. 1892 – Nürnberg, 16. X. 1946). Odvjetnik. Ministar unutarnjih poslova u Schuschniggovoj vladi. Na Hitlerov zahtjev austrijski predsjednik W. Miklas imenovao ga je kancelarom 11.… Nastavi čitati →
sezam (Sesamum), rod biljaka iz por. Pedaliaceae; jednogodišnja zeljasta biljka, do 1 m visine, uljastih sjemenki iz kojih se dobiva jestivo ulje i brašno. Jedna od najstarijih kultiviranih biljaka, uzgaja se od sredozemnog do trop. pojasa, najviše u Kini, Indiji, Mijanmaru i Sudanu.
sezamoidne kosti, sitni koštani čvorići (veličine sezama) koji se razvijaju u tetivama mišića, obično na mjestima gdje se tetiva tare o kost, najčešće na rukama i nogama. Najveća s. k. je iver (patella) u tetivi četveroglavog mišića natkoljenice.
sezona (franc.) 1. Dio godine, razdoblje u godini. 2. Razdoblje pogodno za kakvu djelatnost i sl. (kazališna s.).
sezonske bolesti, bolesti koje se javljaju u tipično doba godine zbog određenih prilika u okolini, kao i pogodnih klimatskih i meteoroloških čimbenika (npr. gripa, hunjavica, ospice – zima i rano proljeće; enteroviroze, akutne crijevne toksikoinfekcije, tetanus – ljeto i rana jesen.)
Sezostris (grč.; egip. Senusret), ime nekolicine egip. vladara iz razdoblja Srednje Države. Najpoznatiji je S. III. (vladao ←1878–←1844). Uspješnim reformama ojačao sred. vlast, pokorio Nubiju i ustanička palestinska plemena. U djelima Herodota i Diodora prikazan kao legendarna osoba.
sfalerit, mineral, cinkov sjajnik ili blistavac; crn, neproziran cinkov sulfid ZnS, važna ruda cinka. Često se nalazi zajedno s galenitom, a redovno je pomiješan sa željeznim sulfidom. Sfaleriti pomiješani sa željezom crne su boje i zovu se marmatiti. Otapaju… Nastavi čitati →
Sfântu Gheorghe (također Sfîntu Gheorghe, mađ. Sepsiszentgyörgy), gl. grad okruga Covasna, sred. Rumunjska, na r. Olt, 50 km si od Braşova; 60 300 st. Upr. središte; ind. tekstila i namještaja. Regionalni muzej; značajna mađ. nac. manjina.
Sfax (također Şafâqis), grad i luka na sjevernoj obali zaljeva Gabes, Tunis; grad 281 500 st., vilajet 882 000 st. Po veličini drugi tuniski grad, lučko (ribarska flota, izvoz fosfata iz zaleđa, soli i maslinova ulja) i trg.… Nastavi čitati →
sfera (grč.), geometrijsko mjesto točaka prostora (ploha) jednako udaljenih od središta S, koje se zove središte sfere ili kugle, a udaljenost od središta zove se polumjer (r). Savršeno tijelo u grč. geometriji. Nastaje rotacijom kružnice oko njezina promjera.… Nastavi čitati →
sfera (grč.) 1. U geometriji, kuglina površina. 2. pren Djelokrug, područje djelovanja, zahvata čime i sl. (usp. s. utjecaja).
sferna aberacija → aberacija
sferna geometrija, dio geometrije prostora (stereometrije) koji proučava sferu i podskupove njezinih točaka, os. odnos sfere s točkama, pravcima, ravninama, odnos dviju ili više sfera. Proučava i krugove i kružnice na sferi, sferne poligone, stereografske projekcije sfere na ravninu i sl.
sferna trigonometrija, dio geometrije koji proučava sferne trokute (pravokutne, kvadrantne, kosokutne) s pomoću trigonometrijskih funkcija. Primjenjuje se u astrometriji (sfernoj astronomiji).
sferni trokut, dio sfere omeđen trima gl. kružnicama. Određen je stranicama (npr. a, b, c…) i kutovima (npr. á, â, ă…). Postoje više vrsta s. t. Pravokutni s. t. može biti s jednim pravim kutom (kao i… Nastavi čitati →
sferocitoza (grč.) → anemija
sferoid (grč.), tijelo nastalo rotacijom sfere oko njezine osi. Zbog rotacije realne sfere javljaju se sile pa je ona sploštena na polovima i zapravo je rotacijski elipsoid. U raspravama o obliku Zemlje postojala su dva stava: kako je Zemlja sploštena… Nastavi čitati →
sferometar (grč.), uređaj za mjerenje polumjera zakrivljenosti leća. Obično se sastoji od tronošca čijom sredinom prolazi mikrometarski vijak. Kad noge tronošca i vijak nalegnu na površinu leće, na skali sferometra može se očitati polumjer njezine zakrivljenosti, odn. jakost leće u dioptrijama.
sferoproteini (grč.), globularni proteini, skupni naziv za sve bjelančevine koje su topljive u vodi ili otopinama soli, a molekule su im kuglasta (sferna) oblika. Gl. skupine: histoni, albumini i globulini.
