Ciechanover, Aaron, izraelski biokemičar (Haifa, 1. X. 1947). Diplomirao medicinu u Jeruzalemu (1974), doktorirao na Institutu za tehnologiju u Haifi (1982). U centru za rak Fox Chase u Philadelphiji, s → Avramom Hershkom i → Irwinom Roseom… Nastavi čitati →
Ciechanów, grad u sr. Poljskoj, vojvodstvo Mazowieckie, na rijeci Łydyniji, 75 km sz od Varšave; 43 200 st. Smješten u istoimenom visočju, u središtu plodna poljoprivr. kraja (pšenica, raž, šećerna repa, krumpir). Prehr. ind., strojogradnja. Cest.… Nastavi čitati →
Ciego de Ávila, gl. grad istoimene provincije (6718 km2, 364 000 st.) u sr. dijelu Kube; 118 800 st. Drvna i prehr. ind. Rafinerije šećera i termoelektrana u blizini. Trg. središte poljoprivr.… Nastavi čitati →
Ciénaga (puni naziv San Juan de Ciénaga), grad i luka u sz Kolumbiji, dep. Magdalena, podno Sierra Nevade de Santa Marta, 64 km i od Barranquille; 81 700 st. Ribarstvo; poljoprivreda u okolici (kava, duhan, šećerna trska,… Nastavi čitati →
Cienfuegos, gl. grad istoimene provincije (4299 km2, 364 100 st.) i luka na Kubi; 152 500 st. Leži na obali istoimenog zaljeva Karipskog mora, 225 km ji od Havane. Tvornice šećera,… Nastavi čitati →
Cieszyn, grad u j Poljskoj, vojvodstvo Śląskie, na desnoj obali pogranične rijeke Olze (češ. Olše), u podnožju Karpata; 37 600 st. Smješten na polj.-češ. granici, nasuprot Českom Těšínu. Kovinska, elektrotehn. ind.; proizvodnja satova i papira. Cest. i… Nastavi čitati →
Cieza de León, Pedro de, španjolski povjesničar (Extramadura, oko 1518 – Sevilla, 1560). Obnašao dugogodišnju vojnu službu diljem Srednje i Južne Amerike. U spisu Peruanska kronika donosi povijest države Inka, zemljopisni opis Perua te povijest osvajanja i ratova u toj zemlji.
cifra (arapski), znamenka, znak za prikazivanje brojeva u nekomu brojnom sustavu. Izvorno znači ništica, prazno; oznaka za nulu u srednjoeuropskoj matematici.
Cigale, Matej, slovenski pravnik i jezikoslovac (Lome, 2. IX. 1819 – Beč, 20. IV. 1889). Začetnik sistematične znanstvene terminologije na slovenskom jeziku, postavio temelje i slovenskoj pravnoj terminologiji te proširio jezikoslovna istraživanja i na druga… Nastavi čitati →
ciganski jezik → romski jezik
cigara (španjolski: cigarro), valjkasti smotak punjen rezanim duhanom iz kojega su uklonjena lisna rebra; ovija se spiralno trakama duhanskog lista. Unutarnji ovoj oblikuje cigaru, a vanjski je omata i daje izgled. List za vanjski ovoj od skupljeg je duhana;… Nastavi čitati →
cigaraš (Byctiscus /Deporaus/), rod kornjaša iz porodice pipa (Curculionidae), dlakava pokrilja, kratka rilca na glavi. Najpoznatija je vrsta brezova pipa, koja grize list, a u smotak uvenula lista polaže jaja.
cigareta, svitak fino rezanog duhana umotan u papir koji izgara prilikom pušenja. Iako su već i američki starosjedioci poznavali nešto nalik cigareti (usitnjeno lišće duhana u šupljoj trski ili umotano u komušinu kukuruza), u Španjolskoj se isprva puši cigara.… Nastavi čitati →
cigla (njemački) ili opeka, građevinski materijal za zidanje. Dobiva se sušenjem i pečenjem ilovače (gline). Proizvodi se u različitim veličinama i oblicima, puna ili šuplja, različitih svojstava toplinske i zvučne izolacije. Katkad se pocakljuje i služi kao dekoracija. I crijep je vrsta opeke.
ciglana, pogon za izradu cigle (opeke) i crijepa. Isprva se opeka sušila na suncu (takva je proizvodnja stara više od 6000 godina). No u mezopotamskim je hramovima iz ←III. tisućljeća već pečena opeka. Otuda se pečenje opeke širi na… Nastavi čitati →
ciglena ruda, praškasti živin(II) sulfid iz kojega se dobiva živa.
Cigler, Janez, slovenski pisac, redovnik, biskup i župnik (Vodmat, 1792 – Višnja Gora, 1869). Pod utjecajem → Valentina Vodnika napustio njemački jezik i počeo pisati pobožne knjige slovenskim jezikom (Sreča v nesreči ali popisovanje čudne zgodbe dveh dvojčkov 1836).
Ciglič, Zvonimir, slovenski skladatelj i dirigent (Ljubljana, 20. II. 1921 – Ljubljana, 21. I. 2006). Školovan u Ljubljani, u dirigiranju se usavršavao na Mozarteumu u Salzburgu (→ Lovro Matačić) i u orkestru Lamoureux u Parizu. Dirigent… Nastavi čitati →
Cignani, Carlo, talijanski slikar (Bologna, 15. V. 1628 – Forlì, 6. IX. 1719). Istaknuti predstavnik kasnobaroknoga slikarstva bolonjske škole; monumentalne freske u crkvama i palačama Bologne, Forlija i Parme. Učitelj hrvatskoga slikara → Federika Benkovića.
