frakcionator (lat.), posuda (obično čelična) u kojoj se izvodi frakcijska destilacija smjese tekućina.
Fraker, William A., američki snimatelj i filmski redatelj (Los Angeles, 29. IX. 1923 – Los Angeles, 31. V. 2010). Afirmirao se 1966. televizijskom serijom Daktari, potom jedan od vodećih snimatelja (na primjer Rosemaryna beba, 1968,… Nastavi čitati →
Fraknói, Vilmos (pr. prezime Frankl), mađ. povjesničar (Ürmény, 27. II. 1843 – Budimpešta, 20. XI. 1924). Velikovaradinski kanonik; osnivač i ravnatelj mađ. pov. instituta u Rimu. Bavio se ug. poviješću od XV. do XVIII. st. Važnija… Nastavi čitati →
fraktali (lat.), geometrijski likovi kod kojih se neki detalj ponavlja na sve manjim razinama. Takvi se likovi nazivaju samosličnima. Pojam f. uveo je Benoit Mandelbrot. Fraktalna geometrija povezana je s teorijom kaosa. Fraktalni se objekti pojavljuju u prirodi a može… Nastavi čitati →
fraktura (lat.) med Lom, prijelom (npr. kosti). 2. U tiskarstvu, varijanta got. pisma, razvila se u XVI. st. sintezom elemenata Schwabachera i knjižnog kurziva. Iz kaligrafije prešla u tiskarstvo. Od XVIII. st. ustupa mjesto praktičnijoj antikvi.
frambezija (franc. framboise malina), kronična trop. zarazna bolest koju uzrokuje jedna vrsta spirohete. Očituje se malim izraslinama u obliku malina na koži.
Franačka Jura (njem. Fränkische Alb ili Fränkischer Jura), sredogorje u j Njemačkoj, na S Bavarske. Najviši vrh Hesselberg, 689 m. Prostire se od zavale Ries (gornji Dunav) na JZ, koja je dijeli od Švapske Jure, do gornje Majne na S.… Nastavi čitati →
Franačka šuma (njem. Frankenwald), šumovito sredogorje u Njemačkoj, na SI Bavarske, između Tirinške šume i Fichtelgebirgea. Najviši vrh Döbraberg, 795 m. Građena od gnajsa, granita i kristaličnih škriljevaca. Razvodnica između porječja Majne i Saale, tj. riječnih sustava Rajne i Labe.… Nastavi čitati →
Franačke Alpe → Franačka Jura
franačko pravo, skup svih propisa običajnog i zakonskog prava koji su vrijedili u ranofeudalnoj franačkoj državi od kraja V. do poč. X. st. Osn. obilježje mu je partikularizam po personalnom principu: za starosjedioce Galorimljane vrijedilo je rim. pravo, dok… Nastavi čitati →
franak (franc.), nekad franc. zlatni novac, kovao se u vrijeme franc. kralja Ivana II. od 1360. Od 1795. uveden je novi franak (nakon. Franc. revolucije). Danas novčana jedinica različite vrijednosti u mnogim, osobito frankofonim zemljama.
Franc, Tugomir, hrv. bas-bariton (Zagreb, 8. II. 1935 – Beč, 5. I. 1983). Studirao u Zagrebu, debitirao u HNK-u 1959. (Samuel u Krabuljnom plesu), od 1961. član bečke Drž. opere, sudjelovao na festivalima u… Nastavi čitati →
Francastel, Pierre, franc. sociolog i lik. kritičar (Pariz, 8. VI. 1900 – Pariz, 2. I. 1969). Sveuč. prof. u Strasbourgu i na Sorboni. Osnivač sociologije umjetnosti kao posebne discipline. Po njemu, umjetnost je autonomna disciplina… Nastavi čitati →
Francavilla Fontana, grad u provinciji Brindisi, regija Puglia, ji Italija, 30 km jz od Brindisija; 35 tis. st. Cest. i želj. križište. Prerada poljoprivr. proizvoda (uljare, vinare). Kralj. palača (XV. st., pregrađena u XVIII. st., danas grad. vijećnica), katedrala (XVIII. st.).
France-Presse, Agencija (A.F.P.), franc. novinska agencija; razvila se iz državnog ureda za informiranje (1944), od 1957. zakonom određena kao nezavisna javna ustanova. Jedna od 5 najvećih svj. agencija.
France-Soir, franc. dnevnik; započeo izlaziti 1941. kao mjesečnik u pokretu otpora, od 1945. postaje najtiražniji dnevni list. Prvi direktor Pierre Lazareff.
France, Anatole (pravim imenom i prezimenom François Anatole Thibault), francuski književnik (Pariz, 16. IV. 1844 – Saint-Cyr-sur-Loire, 12. X. 1924). Jedan od najznačajnijih francuskih prozaika na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Značajnije se afirmirao romanom… Nastavi čitati →
Francesca da Rimini, kći Guida da Polenta, gospodara Ravenne. S djeverom Paolom Malatestom počinila preljub te ih je oboje ubio njezin suprug Gianciotto Malatesta, gospodar Riminija (1283. ili 1286). Tragičnu sudbinu dvoje ljubavnika snažno je opjevao Dante u petom… Nastavi čitati →
Francesco di Giorgio di Martino, tal. graditelj, slikar, kipar i teoretičar umjetnosti (Siena, 23. IX. 1439 – Siena, 29. XI. 1502). Gl. i najuniverzalnija ličnost rane renesanse u Sieni. U slikarstvu se rano oslobodio tradicije… Nastavi čitati →
