BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
gmazovi (Reptilia), razred kopnenih kralježnjaka (Vertebrata), nestalne tjelesne temperature; potpuno prilagođeni životu na kopnu – u suhoj okolini, dišu plućima, a ni za razvoj mladih ne trebaju vode; kreću se gmižući; neki imaju zakržljale udove, neki su ih… Nastavi čitati →
Gmelin, Samuel Gottlieb, njem. prirodoslovac (Tübingen, 4. VII. 1744 – Ahmeta, 27. VII. 1774). Carica Katarina Velika povjerila mu je istraživanje Kaspijskog jezera; njegov stric Johann Georg Gmelin (1709–1755) bio je putnik istraživač ist. Sibira… Nastavi čitati →
gnetine, biljna potpor. iz por. Gnetaceae; naziv potječe od malajskoga gnemon za Gnetum gnemon, podrijetlom s Indijskog arhipelaga, gdje se i uzgaja, a jede se njezin plod, zatim lišće kao povrće, dok likova vlakna iz stabljike rabe kao predivo i sl.
Gnezda, Julio, hrvatski liječnik i biokemičar (Zagreb, 12. II. 1864 – Zagreb, 14. XI. 1945). Djelovao u Zagrebu, Hamburgu i Berlinu. Među prvima pokušao kemoterapijsko liječenje raka, objavio originalnu metodu kvantitativnog određivanja hemoglobina, otkrio reakciju… Nastavi čitati →
gnijezdo, nastamba što je grade ptice od grančica, lišća, raznih vlati i sl., za nesenje jaja, ležanje na njima, podizanje ptičadi i općenito za zaklon; to je i nastamba u nekih manjih sisavaca, u nekih riba i osa (gnjezdište).
gnoj (lat. pus), proizvod upalnog procesa uzrokovan bakterijama gnojenja. Sastoji se od raspadnutih upalnih stanica, raspadnutih stanica upalom oštećenog tkiva, fibrina i bakterija. Ovisno o uzročnoj bakteriji, može imati različite nijanse od žute do zelene boje.
gnojištarke (Coprinus), rod gljiva iz por. gnojištarki (Coprinaceae). Naziv potječe od mjesta gdje pripadnice ovog roda obično rastu (grč. kopros gnoj, izmet); vrste C. comatus, velika g., C. atramentarius, prava g., C. ovatus, jajasta g., C. fimetarius, C. porcellanus.
gnojivo, org. ili mineralne tvari koje se dodaju tlu da bi se nadoknadili sastojci izgubljeni žetvom (berbom) ili da se poveća njegova rodnost. Organska g. obično su prirodna (stajsko g., kompost); mineralna su većinom umjetna (fosforna, dušična, kalcijeva, kalijeva, kompleksna).
gnu (hotentotski; Connochaetes gnou), vrsta antilope, nešto krupnija i nalik govedu i konju, glave kao u bika. Živi u krdima, u ravnicama jugozap. i ist. Afrike; mladi se lako pripitomljuju.
gnjida, kruškoliko jajašce kukaca iz por. uši (Pediculidae); prilijepi se na rublje, odjeću, vlasi i sl.
gnjiljenje, raspadanje org. dušičnih spojeva, najčešće bjelančevina, pod utjecajem anaerobnih mikroorganizama (usp. → truljenje).
gnjurci (Podicipedidae), por. ptica vodarica koje zaranjaju s površine; imaju plivaće režnjeve na prstima, veće su vrste dugovrate (ćubasti g., riđogrli g.), dok su druge zdepastije (ušati g., šarenogrli g., crnogrli g., mali g.). Hrane se ribom, grade plutajuća gnijezda na vodi.
god, jedan u nizu koncentričnih prstenova, zapravo cilindara, koji se vide na poprečnom presjeku debla višegodišnjih golosjemenjača (Gymnospermae) i drvenastih dvosupnica (Dicotyledoneae); riječ je o prirastu drva nastalom u godišnjem prirastu, djelovanjem kambija, tijekom jednoga vegetacijskog razdoblja; zato… Nastavi čitati →
godijerka ili oštropelutka (Goodyera), mrežolist, rod biljaka iz por. kaćuna (orhideja, Orchidaceae); šumska vrsta puzava oštropelutka (Goodyera repens).
Goebel, Karl Eberhardt von, njem. botaničar (Billigheim, 8. III. 1855 – München, 9. X. 1932). Objasnio principe znanosti o morfologiji biljaka u odnosu na njihov oblik i strukturu. Organografija biljaka, 1898–1901.
golaći (balavci; Limacidae), por. kopnenih puževa plućnjaka bez kućice; najpoznatiji poljski balavac koji uništava razne usjeve.
Goldner, Vladimir, hrvatski liječnik (Ogulin, 19. XII. 1933 – Zagreb, 13. XI. 2017). Bio je voditelj Koronarne jedinice, potom Odjela za intenzivnu njegu, aritmije i elektrostimulaciju srca Klinike za bolesti srca i krvnih žila Rebro u Zagrebu… Nastavi čitati →
Goldschmidt, Richard, njemački i američki zoolog i genetičar (Frankfurt na Majni, 12. IV. 1878 – Berkeley, 24. IV. 1958). Doktorirao u Heidelbergu, sveučilišni profesor u Münchenu i Berlinu. Od 1935. djelovao u SAD-u. Integrirao genetiku,… Nastavi čitati →
