BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Goodall, Jane, britanska etologinja (London, 3. IV. 1934). Isprva bez formalne naobrazbe radila kao tajnica paleoantropologa L. Leakyja u Africi. Zatim doktorirala etologiju u Cambridgeu 1965. Poznata po svojim iscrpnim dugogodišnjim istraživanjima ponašanja čimpanza i ostalih primata… Nastavi čitati →
Göppert, Heinrich (Robert), njem. botaničar (Sprottau, danas Szprotawa, 25. VII. 1800 – Breslau/Wrocław, Poljska, 18. V. 1884). Ljekarnik izobrazbom, bavio se botanikom, bio sveuč. prof. od 1831, a od 1851. i ravnatelj Botaničkog vrta u… Nastavi čitati →
goral (Naemorhedus goral), sisavac iz reda dvopapkara, visok oko 70 cm, gusta krzna, kratkih i oštrih rogova; živi u sr. Aziji na vis. od 1000–3000 m.
gorila (grč. goríllai kosmate žene u prikazu kartažanskog pomorca Hanona o putu zap. Afrikom, ←V. st.), Gorilla, rod najvećih čovjekolikih majmuna (vis. do 2,3 m) iz por. Hominidae. Kreću se na stražnjim nogama, upirući se na savijene zglobove prstiju… Nastavi čitati →
gorki trolist ili trolistica (Menyanthes trifoliata), trajna zeljasta biljka močvarnih staništa, svijetloružičastih ili bijelih dvospolnih cvjetova, s pet prašnika; močvarna trolistica, iz por. trolistica (Menyanthaceae); plod je tobolac.
gorocvijet (Adonis), rod zeljastih otrovnih biljaka iz por. žabnjaka (Ranunculaceae); vrsta proljetni g. (A. vernalis) sadrži kardiotonične glikozide i rabi se u medicini. U nas ne raste.
gorušica (Sinapis), rod jednogodišnjih zeleni iz por. krstašica (Brassicaceae ili Cruciferae); u nas dvije vrste: poljska g. (S. arvensis) i bijela g. (S. alba), sa žutim sjemenkama; nekoć zvana S. nigra, slačica, danas se klasificira u… Nastavi čitati →
gospin vlasak ili paprica (Adiantum capillus-veneris), paprat iz por. oslada (Polypodiaceae); u nas jedina vrsta roda oslad (Adiantum); raste u vlažnim udubinama i općenito vlažnim staništima; uzgaja se kao ukrasna biljka.
gospina papučica (Cypripedium calceolus), rijetka biljka iz por. kaćuna (Orchidaceae) s cvjetovima nalik na papuču; zaštićena, uzgaja se.
gospina trava ili obična pljuskavica (Hypericum perforatum), trajna zeljasta biljka iz por. pljuskavica (Hypericaceae); vrlo cijenjena u pučkoj medicini.
gostanka (bijeli ili veliki pelin), grmolika g. (Phlomis fruticosa), biljka iz por. usnača (Lamiaceae, Labiatae); sredozemni grm sa sivkastim pustenastim granama i žutim cvjetovima.
Gould, Stephen Jay, amer. paleontolog i biolog (New York, 10. IX. 1941). Sveuč. prof., predaje paleontologiju i komparativnu anatomiju životinja; s Nilesom Eldredgeom (1972) postavio teoriju o razmjerno brzoj promjeni, umjesto postupne i polagane divergencije u evoluciji,… Nastavi čitati →
goveda (Bovinae), potporodica preživača iz por. šupljorožaca (Bovidae). Dijeli se na red bivola (Bubalus) i goveda (Bos). Potonji rod dijeli se na podrodove bizonskih goveda (Bibovina), jakova (Poephagus), bizona i pravih goveda ili taurina. Od… Nastavi čitati →
goveđa (bovina) spongiformna ecefalopatija (engl. BSA), smrtonosna prionska bolest živčanog sustava goveda. Popularni nazivi: kravlje ludilo, bolest lude krave.
Graaf, Reiner de, niz. liječnik (Schoonhoven, 30. VII. 1641 – Delft, 17. VIII. 1673). Otkrio u jajnicima folikule (Graafov folikul) u kojima se formira pojedinačna jajna stanica. Bavio se i proučavanjem gušterače. Prvi uporabio izraz… Nastavi čitati →
grab (Carpinus), rod drvenastih biljaka iz por. breza (Betulaceae) s dvadesetak vrsta; u Europi s nekim vrstama hrasta (Quercus) čini miješane bjelogorične šume; najpoznatiji crni grab (Ostrya carpinifolia) raširen je u šumama i šikarama krškog područja (sveza Ostryo-carpinion orientalis Ht 1958).
grabljivice (Raptatores), red ptica koje se hrane životinjama i strvinama (por. strvinari Vulturidae); imaju oštre kandže za hvatanje te jak i oštar kljun za ubijanje i komadanje plijena; to su pripadnici dviju porodica: Accipitridae (lunje, bukači, orlovi, lunje,… Nastavi čitati →
gracilarija (Gracilaria), rod crvenih alga iz toplih mora. Neke vrste daju agar.
gracilizacija, pojava smanjivanja krupnoće pojedinih dijelova tijela u evoluciji hominida; smatra se stanjem manje specijaliziranosti i, u tom smislu, gracilni tip otvarao bi nove mogućnosti u prilagođivanju na promjene okoliša, npr. čuveni australopitečki oblik zasvjedočen fosilom “Lucy” (Australopithecus gracilis)… Nastavi čitati →
