BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
gradijent (lat. gradiens koji korača) 1. Promjena vrijednosti jedne varijable u odnosu na drugu, npr. → geotermički g. 2. Vektor koji karakterizira promjenu skalarne veličine. 3. Nagib površine ili toka izražen u stupnjevima, postocima ili promilima. 4. mat i… Nastavi čitati →
Graefe (Gräfe), Albrecht von, njemački oftalmolog (Finkenheerd, 22. V. 1828 – Berlin, 20. VII. 1870). Diplomirao u Berlinu, gdje je vodio očnu kliniku i radio kao sveučilišni profesor. Uveo reforme u modernu oftalmologiju. Usavršio oftalmoskop,… Nastavi čitati →
grafospazam (grč.), grč u prstima, šaci ili u cijeloj ruci pri pokušaju pisanja.
grah (Phaseolus), rod biljaka iz por. leptirnjača (Fabaceae ili Leguminosae), podrijetlom iz Amerike i unesen u Europu u XVI. st. Prema visini stabljike razne sorte dijele se na čučavce i pritkaše. Najpoznatija i najraširenija vrsta je obični grah… Nastavi čitati →
graholika ili grahor (Lathyrus), kukavičica, rod zeljastih mahunarki iz por. leptirnjača (Fabaceae ili Leguminosae); mnogo travnjačkih samoniklih vrsta (brdska kukavičica L. montanus, livadna k. L. pratensis i dr.); kao krmna biljka uzgaja se sjetvena k., L.… Nastavi čitati →
grahorica (Vicia), rod zeljastih jednogodišnjih biljaka iz por. leptirnjača (Fabaceae ili Leguminosae), s oko 150 vrsta; neke služe za krmivo, a V. faba (bob) od pradavnih je vremena kultivirana vrsta.
gråhund, šved. ime za norv. sivog goniča losova, vis. 52 cm. Služi u lovu i kao pas za pratnju.
Gram, Hans (Christian Joachim), danski liječnik, farmakolog i patolog (Kopenhagen, 13. IX. 1853 – Kopenhagen, 14. XI. 1938). Uveo (1884) metodu bojenja bakterija kristal-violetom (gencijana-violetom) i Lugolovom otopinom joda, važnu za prepoznavanje pojedinih vrsta mikroorganizama.… Nastavi čitati →
Grammonus ater, svijetleća riba kvarnerskih vrulja i podmorskih pećina, paleogenski relikt, preostatak iz dubina mora Tetisa kojega srodnici (Brotulidae) žive u oceanskim dubinama do 6000 m.
grand mal (franc. grand velik, mal bolest), veliki epileptični napadaj; generalizirana epilepsija s izraženim grčevima i trzajima mišića.
graničica (Hemerocallis), rod iz por. ljiljana (Liliaceae); dvije vrste: žuta g. (H. flava) žutih, mirisnih cvjetova s uzdužnim žilama (kultivirana), i ljiljanka ili narančasta g. (H. fulva), hrđavonarančastih cvjetova iznutra i crvenkastožutih izvana, bez mirisa.
Granit, Ragnar Arthur, finski i švedski fiziolog (Riihimäki, 30. X. 1900 – Stockhlom, 12. III. 1991). Diplomirao medicinu 1927. u Helsinkiju, gdje je predavao na sveučilištu do 1940. Od 1946. do 1967. profesor neurofiziologije na… Nastavi čitati →
granotoč ili modro sitance, modri kestenotočac (Zeuzera piryna), leptir, iz por. drvotočaca (Cossidae), štetočina čija gusjenica buši hodnike u drvu kestena i nekih voćaka.
granulacija (lat.) 1. Pretvaranje neke mase u zrna; drobljenje, mrvljenje. To mogu biti kovine, različiti polimerni materijali, preh. proizvodi (koji se lako pretvaraju u napitak i dr.). 2. med Stvaranje zrnatog tkiva, uzrnjivanje; zamlad u ranama (znak da rana zarasta).… Nastavi čitati →
granulacijsko tkivo, novostvoreno mekano i rahlo tkivo crvenkaste boje u području cijeljenja rane. Građeno je od novostvorenih kapilara, upalnih stanica i mladoga vezivnog tkiva.
granularna teorija (Altmannova teorija; Richard Altmann, njem. histolog /1852–1900/), teorija da su zrnca (granule – “bioblasti”), koja se vide pod mikroskopom u protoplazmi mnogih stanica, osnovne žive jedinice.
granule (lat.) ili zrnca 1. Sitne, netopljive čestice bez membrane u citoplazmi stanica, često vidljive u patološkim stanjima. 2. Kuglice od sukroze (“pilule”) u koje se dodaje ljekovit sastojak.
granulomi (lat.), upalna tkiva u obliku čvorića koji nastaju kao odgovor na kroničnu infekciju, strana tijela u tkivu ili iz nepoznatih razloga. U granulomske upale spadaju tuberkuloza, sifilis, lepra, sarkoidoza, Crohnova bolest te neke gljivične upalne bolesti.
graptoliti (grč.), izumrla skupina paleozojskih morskih kolonijskih sitnih životinja iz koljena polusvitkovaca (Stomochordata); živjele su od najstarijeg paleozoika prije otprilike 500 mil. god. (kambrij) do kraja silura (prije otprilike 200 mil. god.); neki su bili sjedilački pričvršćeni za dno,… Nastavi čitati →
Grassé, Pierre-Paul, francuski biolog (Périgueux, 27. XI. 1895 – Carlux, 9. VII. 1985). Član Francuske akademije, pisac važnih djela iz opće zoologije, citologije, evolucije, etologije (Parazit i parazitizam), pristaša lamarkizma. Pridonio naročito poznavanju života… Nastavi čitati →
