BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
guje, por. otrovnih guževa (Elapidae), zmije otrovnice s otrovnim zubom u gornjoj vilici; postoji oko 170 vrsta od kojih su najpoznatije az. kobra ili naočarka i afr. mamba.
Gullstrand, Allvar, šved. oftalmolog (Landskrona, 5. VI. 1862 – Stockholm, 28. VII. 1930). Bavio se istraživanjima loma svjetlosti u oku, ustanovio važnost leće pri akomodaciji te konstruirao procjepnu oftalmološku svjetiljku. Dobitnik Nobelove nagrade 1911. za fiziologiju ili medicinu.
Gundrum-Oriovčanin, Fran, hrv. med. pisac i prosvj. djelatnik (Oriovac, 9. X. 1856 – Križevci, 24. VII. 1919). Putovao i djelovao kao grad. fizik po Bugarskoj i Slavoniji; od 1894. u Križevcima; ravnatelj bolnice i docent na Gosp. učilištu. Značajan… Nastavi čitati →
gusjenica, ličinka leptira; razvojni stupanj u preobrazbi (→ metamorfoza) tijekom kojega se životinja neprestano hrani; mnoge g. su štetnici u šumama i na kult. bilju; poznata bijelčeva g., tj. g. kupusara ili kupusnog bijelca (Pieris brassicae).
gusjenica, morska (Aphrodite aculeata), vrsta iz por. i roda morske gusjenice (Aphrodite), mnogočetinaš (Polychaeta), dva reda postranih četina; leđna strana prekrivena gustim četinama; duljina tijela 10–20 cm; živi u svim morima, na pjeskovitu i muljevitu dnu, ukopana… Nastavi čitati →
gusjeničari (Calosoma), rod kukaca kornjaša zelenkasto-zlatne boje; uništavaju gusjenice gubara, smrekova prelca, borove grbe pa se smatraju čovjeku korisnima.
gusjeničarke (Tachinidae), por. čovjeku korisnih dvokrilaca (Diptera), njihove se ličinke razvijaju kao nametnici u kukcima štetnicima ili njihovim ličinkama (tj. gusjenicama) i iznutra ih jedu, a pri izlasku usmrte; spominje se u Europi jedna vrsta iz roda bodljikavih… Nastavi čitati →
guske (Anserinae), potpor. ptica guščarica, por. gusaka i pataka (Anatidae); velike, zdepaste, dugovrate, druževne vodarice raširene po svim kontinentima uz močvare; najpoznatija divlja, siva guska (Anser anser), od koje je uzgojena pitoma g., a druge poznatije u… Nastavi čitati →
guša ili struma (grč.), difuzno ili čvorasto povećanje štitne žlijezde. Nastaje kao posljedica manjka joda u hrani i vodi, zbog prirođenih manjkavosti u metabolizmu hormona štitnjače ili zbog djelovanja nekih tvari koje ometaju transport joda u štitnjaču te sintezu i lučenje njezinih hormona.
gušarka (Arabis), biljni rod iz por. krstašica (Brassicaceae, Cruciferae); u nas više vrsta: gola g. (A. glabra), planinska g. (A. alpina), uškasta g. (A. auriculata), hrvatska g. (A. croatica), tornjasta g. (A. turrita) i dr.
gušavica (Cucubalus baccifer), jedina vrsta roda g. (Cucubalus), por. karanfila (Caryophyllaceae); puzava biljka ili penjačica sa zelenkasto-bijelim cvjetovima. Plod je crna boba.
guščarica (Conringia), rod por. krstašica (Brassicaceae, Cruciferae); u nas dvije vrste: istočna g. (C. orientalis) zelenkasto-bijelih, i austrijska g. (C. austriaca) žutih cvjetova.
guščarice (Anseriformes), velik red ptica močvarica, dobrih plivačica (guske, patke, labudi, utve, gavke i ronci).
Gušić, Branimir, hrv. liječnik, antropogeograf, planinar i prirodoslovac (Zagreb, 6. IV. 1901 – Zagreb, 6. VII. 1975). Završio Med. i Filoz. fak. (povijest i geografiju), od 1927. do 1971. djelovao na zagreb. Klinici za uho,… Nastavi čitati →
gušter, mrki (Algyroides nigropunctatus), jedna od četiriju eur. vrsta iz roda ljuskavih g. (Algyroides); ljuske na leđima su mu oko dvaput veće nego na bokovima. Živi na ist. obali Jadranskog mora pa sve do otoka Jonskog mora.
gušterača ili pankreas, (grč.), žlijezda s vanj. i unutar. lučenjem, smještena u gornjem dijelu trbušne šupljine iza želuca. Građena je od žljezdanih tvorbi, u kojima se stvara alkaličan sok, i od Langerhansovih otočića, u kojima se stvara inzulin. Gušteračni… Nastavi čitati →
gušteri (Sauria), podred gmazova (Reptilia); tijelo prekriveno rožnatim ljuskama; dva para nogu (u nekih zakržljale); izražena sposobnost regeneracije; razmnožavaju se jajima, a neki su živorodni; važnije porodice: gušterice (Lacertidae), sljepići, g. rovaši, macaklini, bradavičari, varani, legvani, kameleoni.
gušterice (Lacertidae), por. podreda guštera (Sauria); izrazite sposobnosti regeneracije repa, uz pojavu samoosakaćivanja u pogibli. U Europi živi 6 rodova: gušterica, ljuskavi gušteri, brzonogi g., zmijoliki g., resasti g., g. trkači; najpoznatije vrste: zidna g. (Lacerta muralis),… Nastavi čitati →
gutacija (lat.), izlučivanje suvišne vode iz biljaka u obliku kapljica (tzv. biserna rosa).
gutanje, čin kojim se hrana iz usne šupljine kroz ždrijelo i jednjak prebacuje u želudac. Potiskivanje hrane prema nepcu voljna je faza, a dalje se g. odvija refleksno, pri čemu se meko nepce podigne prema gore zatvarajući ulaz u… Nastavi čitati →
