BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
ihtiologija (grč.), grana zoologije koja proučava ribe. Prvu sustavnu i. dao je P. Artedi u djelu Ichthyologia (1738). Klasično djelo Prirodopis riba objavili su G. Cuvier i A. Valenciennes 1828. Danas razvijena znanost s brojnim institutima i gospodarskom primjenom.
ihtiornis (Ichthyornis), rod izumrlih ptica dobro razvijenih krila iz gornje krede u Sjev. Americi, sa zubićima u kljunu.
ihtiosaur (Ichthyosaurus), rod izumrlih golemih ribolikih gmazova, s perajolikim udovima; živjeli su u morima mezozoika; dugi do 15 m.
ihtioza, kožna bolest koja se očituje pretjeranim stvaranjem roževine u obliku suhih ljuski koje prekrivaju kožu nalik na riblju krljušt. Može biti nasljedna ili rezultat nekih metaboličkih promjena.
ijatrofizika ili ijatromehanika (od grčkoga: iatrós liječnik ), smjer medicine XVII. stoljeća koji fiziološke i psihološke pojave svodi na mehaničke funkcije ljudskoga tijela i tumači ih zakonima mehanike. Začetnik joj je → Santorio Santorio iz Kopra, koji u fiziologiju… Nastavi čitati →
ijatromehanika → ijatrofizika
iktus (lat.), udar. 1. Naglasak, pojačani izgovor nekog sloga u pjesničkoj stopi. 2. med Napadaj (npr. ictus epilepticus epileptični napadaj), ili udar (ictus cordis srčani udar), odn. kap (ictus apoplecticus moždana kap).
ileitis (lat. ileum vito crijevo), upalna promjena završnog dijela tankog crijeva. Može se javiti u sklopu recidivirajuće granulomske upale (Crohnova bolest) ili kao samostalni entitet nepoznata uzroka, prolazne naravi.
ileus (grč. eileo uvrtati), zatvor stolice i vjetrova popraćen jakim bolovima u trbuhu i povraćanjem. Uzroci mogu biti mehanički: pritisak na crijevo izvana (tumori, kila, priraslice) ili zabrtvljenost crijevnog lumena (kamenci, strana tijela, paraziti). Češći je paralitički i.: kljenut… Nastavi čitati →
Ilijanić, Ljudevit, hrvatski botaničar (Slapno, kraj Ozlja, 27. IX. 1928). Profesor geobotanike i ekologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1969−93); rezultate fitocenoloških i florističkih istraživanja objavio u više od 80 znanstvenih radova, u zemlji i svijetu;… Nastavi čitati →
imago (lat.), posljednji i odrasli oblik u preobrazbi kukaca; spolno zreo, najčešće krilat kukac.
imbecilnost (lat. imbecillus slab, slabouman), teži stupanj slaboumnosti. Kvocijent inteligencije iznosi između 20–50.
imela (Viscum), biljni rod iz por. imela (Loranthaceae) s više desetaka polunametničkih vrsta. U nas je najčešća vrsta bijela i. (V. album); lišće se rabi u ljekarništvu; ljepljivim sjemenkama hrane se ptice koje imelu tako rasprostranjuju. Žuta imela → ljepak.
imelica (Arceuthobium oxycedri), imelica borovice, sredozemni grmić iz por. imela Loranthaceae, koji polunametnički živi na smriki (Juniperus oxycedris).
imobilizacija (lat. immobilis nepokretan, postojan), dovođenje u stanje nepokretnosti, najčešće nekog dijela tijela, s pomoću zavoja ili sadrenih, metalnih ili drvenih udlaga. I. se koristi kod prijeloma kosti, ozljeda mišića, tetiva i zglobova.
impala (Aepyceros malampus), omanja vrsta antilope, mužjaci imaju rogove u obliku lire; živi južno od Sahare.
impetigo (lat.), stvaranje gnojnih mjehurića na koži; uzročnici bakterije streptokoki ili stafilokoki. Liječi se antibioticima.
