BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
kim (njem.) (Carum carvi) ili kumin (lat. cuminum), dvogodišnja zelen livada (i kultivirana); začin i ljekovita biljka iz por. štitarki (Apiaceae).
kimotripsin, proteolitički enzim egzokrinog dijela gušterače. Nastaje djelovanjem tripsina na tripsinogen A i B. Razgrađuje peptidne veze u denaturiranim bjelančevinama.
kinestezija (grč.), svjesno zamjećivanje pokreta i položaja dijelova tijela. K. je omogućena kinestetičkim receptorima u zglobnim čahurama i okolnom tkivu. Pobuđuju ih pokreti zglobova te se u sred. živčanom sustavu zamjećuje odnos između pojedinih dijelova tijela i brzine promjene tog odnosa.
kinetoze (grč.), bolesti kretanja; vegetativni poremećaji tlaka, znojenja, bljedila uz mučninu i povraćanje. Nastaje zbog podraživanja centra za ravnotežu jednoličnim kretnjama koje se događaju pri putovanju brodom, zrakoplovom, autobusom i sl.
kineziologija (grč.), znanost koja proučava ljudske pokrete i tjelesne vježbe te njihov utjecaj na organizam; uključuje razne znanstv. grane i spoznaje: biologiju, fiziologiju, sociopsihologiju i dr., uz med., biomehan. i elektromiografska istraživanja. Primjenjuje se u usmjeravanju vježbanja i rekreativnih aktivnosti… Nastavi čitati →
kineziterapija (grč.), dio fizikalne terapije koji se u liječenju koristi pokretima radi jačanja mišićja. Osnova su pasivne, aktivne i potpomognute vježbe, uz sinkronizaciju pokreta i disanja. Najčešće se primjenjuje kod oštećenja lokomotornoga, središnjega i perifernoga živčanog sustava ili kod poremećenoga… Nastavi čitati →
kininovac (Cinchona succirubra), drvo iz por. Rubiaceae. Potječe iz područja Anda, a uzgaja se i u ostalim trop. krajevima. Kora k. sadrži alkaloide kinin, kinidin, cinhonin i glikozid kinovin, koji se koriste u raznim farmakološkim pripravcima.
kinologija (grč.), znanost o psima koja se posebno bavi uzgojem i odgojem čistokrvnih pasmina pasa. Razvija se kao organizirana djelatnost od konca XIX. st., kada se javljaju prvi klubovi (Engleska, 1873), s organiziranjem izložbi i natjecanjem pasa (u Hrvatskoj, 1881).… Nastavi čitati →
Kinsey, Alfred Charles, amer. biolog (Hoboken, 23. VI. 1894 – Bloomington, 25. VIII. 1956). Proučavao seksualno ponašanje žena i muškaraca na preko 20 000 ispitanika. Rezultate svojih istraživanja objavio u knjigama Seksualno ponašanje muškaraca… Nastavi čitati →
kireta (franc.) 1. Instrument za struganje (kiretažu) materišta. Može biti s tupim (za pobačaje) ili oštrim rubom (ginekološka k.). 2. Instrument nalik na žlicu kojim se odstranjuju patološke naslage ili tvorbe s unutar. stijenke neke šupljine ili plohe.
kiretaža (franc.), struganje ili skidanje površinskih slojeva kože ili sluznice. Izvodi se u dijagnostičke ili terapijske svrhe.
kirnja (kerna, kijerna; iz dalmatskoga) (Epinephelus marginatus/guaza), riba koštunjača iz por. vučica (Serranidae); živi u Sredozemnome moru, na dnu ist. dijela Atlantskog oceana i u Tihom oceanu. Izraste do 2 m.
kiropraktika (grč. preko engl.), primijenjena neurofiziološka dijagnostika i terapija, dio manualne medicine. Temelji se na teoriji da su zdravlje i bolest životni procesi koji su u odnosu prema funkciji živčanog sustava. Podraživanje živčanog sustava mehan., kem. ili psih. čimbenicima uzrok… Nastavi čitati →
kirurgija (grč.), grana medicine koja bolesti liječi mehan., manualnim zahvatima. Obuhvaća krvave (operacije) i nekrvave zahvate (namještanje iščašenja, prijeloma kostiju itd.).
Već su stare civilizacije poznavale neke složene kirurške zahvate, npr. trapanaciju lubanje radi odstranjenja tumora (Egipat), odstranjivanje očne mrene,… Nastavi čitati →
kiselica (šćav, štavelj; Rumex), rod zeljastih biljaka iz por. dvornika (Polygonaceae) s oko stotinu vrsta; neke su vrste česte na močvarnim i vlažnim mjestima (npr. obalna k., R. maritimus, močvarna k., R. palustris, kovrčava k., R. crispus);… Nastavi čitati →
kitasamicin, antibiotska tvar koju proizvodi Streptomyces kitasatoensis, djelotvorna protiv većine gram-pozitivnih i nekih gram-negativnih bakterija. Naziva se i leukomicin.
Kitasato, Shibasaburo, jap. liječnik, bakteriolog (Oguni, 20. XII. 1852 – Nakanojo, 13. VI. 1931). Otkrio uzročnika bubonske kuge, izolirao čistu kulturu bacila tetanusa te razvio vakcinaciju protiv tetanusa.
