BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
miševi, bodljasti (Acomys), rod glodavaca iz por. pravih miševa (Muridae), imaju duge dlake koje nalikuju ježevim bodljama. Tijelo im je dugo 7–17 cm, a rep još 12 cm, teže do 90 g. Dlaka im je u tonovima žute,… Nastavi čitati →
mišići, organi koji svojom kontrakcijom omogućavaju pokretanje organizma ili njegovih dijelova. Građeni su od → mišićnog tkiva , primiču i odmiču pojedine dijelove tijela, zatvaraju ili otvaraju otvore na površini ili u unutrašnjosti tijela. Postoje tri vrste m.: glatki… Nastavi čitati →
mišićna atrofija, progresivni gubitak miofilamenata i skvrčavanje mišićnih stanica. Nastaje normalno u starosti ili zbog neaktivnosti mišića, ali i u nekim patološkim stanjima kao što su oštećenja leđne moždine i perifernih živaca ili bolesti žila koje smanjuju opskrbu krvi mišićima.
mišićna distrofija, genetska nasljedna mišićna bolest karakterizirana propadanjem mišića. Bolest sporo napreduje i zahvaća razne mišiće. Postoji više oblika m. d. ovisno o skupinama mišića koje zahvaća, dobi i spolu. Bolest je progresivna, a liječenje se svodi na fizikalnu terapiju i ortopedske zahvate.
mišićno tkivo, tkivo građeno od stanica, odn. vlakana sa sposobnošću kontrakcije. Mišićne stanice sadrže kontraktilne elemente koji na podražaj odgovaraju skraćenjem uvijek u istom smjeru. Zbog te sposobnosti m. t. mijenja svoj oblik i izgled pojedinih organa. Služi i… Nastavi čitati →
mitarenje (prema lat. mutare mijenjati), periodično obnavljanje ptičjeg perja pod utjecajem hormona štitne žlijezde tiroksina. Obavlja se jedanput ili dvaput godišnje i to različitom brzinom, a može biti potpuno i nepotpuno. Promjena dlake u sisavaca naziva se linjanje, a… Nastavi čitati →
Mitchell, Peter Dennis, britanski biokemičar (Mitcham, Surrey, 29. IX. 1920 – Bodmin, Cornwall, 10. IV. 1992). Profesor u Edinburghu (1955–63), a od 1964. u Istraživačkom institutu Glynn kraj Bodmina. Istraživao osnove bioenergetike i s pomoću kemijsko-osmotske teorije… Nastavi čitati →
mitohondriji (grč.), stanični organeli. Izdužena su oblika, promjera o. 0,5 µm, duljine nekoliko µm. Obavijeni su dvostrukom membranom. U njima se u procesima staničnog disanja oslobađa energija potrebna za životne procese. Napose su brojni u metabolički aktivnim stanicama (mišićne i… Nastavi čitati →
mitoza (grčki: mítos nit), vrsta stanične diobe pri kojoj dolazi do udvostručavanja kromosoma (svaki se kromosom dijeli po polovici) pa se nasljedna tvar raspoređuje na dvije identične jezgre kćeri, od kojih svaka dobiva jednak broj kromosoma i sve gene koje… Nastavi čitati →
mjehurica ili pogančeva trava (Physalis), biljni rod zeljastih trajnica iz por. pomoćnica (Solanaceae). U nas raste obična m. (Ph. alkekengi). Cvjetovi zvončasta oblika imaju bjelkast vjenčić, plodovi su sjajne crvene bobe veličine trešnje, obavijene narančasto-crvenim ovojem od napuhnute… Nastavi čitati →
mjesečarstvo → somnambulizam
mjesečinac (Botrychium), biljni rod paprati iz por. jednolista (Ophioglossaceae). Jedan jedini list razlučen je u dva dijela: jedan je dio plosnat, a drugi, u obliku klasa ili metlice s drškom, preobražen u nositelja trusnika. U nas rastu perasti… Nastavi čitati →
mjesečnica ili menstruacija (lat.), cikličko krvarenje iz maternice koje nastaje zbog izostanka oplodnje u spolno zrelih žena. Događa se u razmacima od oko 4 tjedna, a traje od 3 do 7 dana. Hormoni estrogen i progesteron pripremaju maternicu za oplodnju… Nastavi čitati →
mješinarke (Ascomycetes), odjeljak gljiva koje kao karakterističan rasplodni organ imaju posebne mješinice (askuse) u kojima nastaju spore. Neke gljive te skupine jesu jestive (smrčak, zdjeličarke, gomoljače), kvaščeve gljivice (kvasovci) uzročnici su alkoholnoga vrenja (vinski kvasac, pivski kvasac – rabi… Nastavi čitati →
mješinci (Coelenterata), prema staroj sistematizaciji, skupina beskolutićavaca, kojima pripadaju žarnjaci (koralji, režnjaci, obrubnjaci) i rebraši.
mješinka (Utricularia), rod mesoždernih biljaka iz por. mješinki (Lentibulariaceae). Vodene biljke, kojima je stabljika, poput razgranjenih niti, ispod površine vode, a cvjetovi iznad. Neki su listovi preobraženi u mješinice za hvatanje sitnih vodenih životinja. Te mješinaste lovke imaju… Nastavi čitati →
mješinke (Lentibulariaceae, Utriculariaceae), biljna por. iz razreda dvosupnica. U nas su zastupljene neke vrste iz roda mješinki i tustika.
mlađak ili šupaljka (Corydalis), rod trajnih zeljastih biljaka iz por. dimnjača (Fumariaceae). Plod je tobolac. Jedne su vrste s gomoljem (u nas šuplji /C. cava/ i čvrsti m. /C. solida/ u listopadnim šumama), druge bez gomolja (okriljeni /C.… Nastavi čitati →
mlakuša, zelenonoga (Gallinula chloropus), ptica iz por. kokošica (Rallidae). Duga do 35 cm, teška do 0,45 kg. Perje je s leđne strane crnosmeđe, s trbušne plavo, duž bokova ima bijelu prugu. Čelo joj je crveno, kljun crven sa… Nastavi čitati →
