BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
narcisoidnost (prema Narcisu), duševna osobina ljudi koji su zaljubljeni sami u sebe; samoljublje; precjenjivanje vlastite vrijednosti, pretjerana potreba za pozornošću i obožavanjem.
narkolepsija (grč.), ponavljajuće, nekontrolirane epizode kratkotrajna sna koje se mogu javiti u najneočekivanijim situacijama. Bolest je najčešće genetski određena, ali se može javiti i kao simptom nekih tumora mozga.
narkomanija (grč.), ovisnost o narkoticima. Izraz se prije široko i pogrešno koristio općenito za bolest ovisnosti, premda sve tvari koje izazivaju ovisnost nemaju narkotičko djelovanje.
narkotici (grč.), lijekovi koji izazivaju pospanost, spavanje ili umnu ukočenost (stupor). Prir. ili sintetske tvari koje se u medicini koriste za ublaživanje boli ili za uspavljivanje. Danas se naziv n. povezuje s opojnim drogama koje izazivaju ovisnost.
narkoza (grč.), zastarjeli naziv za opću → anesteziju; umjetno izazvan duboki san postignut smanjenjem aktivnosti živčanih stanica, najčešće udisanjem narkotika u plinovitu stanju.
narval, jednorogi kljovan (Monodon monoceros), morski sisavac iz por. bijelih kitova (Monodontidae). Živi u jatima u arktičkim morima. Ima dugu kljovu u obliku roga. Dug o. 5 m (s kljovom do 7 m). Hrani se lignjama, ribama, rakovima.
nasljeđivanje biol Prirođeno svojstvo genetskog prijenosa specifičnih individualnih obilježja od roditelja na potomke. Osnova je n. u kromosomskom sastavu spolnih stanica. Uz posebna obilježja, tim se putem prenose i nasljedne bolesti, tj. bolesti koje nastaju bez utjecaja okoliša (npr. hemofilija, albinizam, daltonizam i dr.).
nastije (grč.), gibanje dijelova biljaka pod utjecajem vanj. čimbenika: temp. i svjetlosti (termonastije i fotonastije; npr. cvjetovi mnogih biljaka otvoreni su danju, a zatvoreni noću), kem. podražajima (kemonastije), dodirom (seizmonastije; npr. listići stidljive mimoze skupljaju se na mehan. podražaj).
Nathans, Daniel, amer. mikrobiolog (Wilmington, 30. X. 1928 – Baltimore, 16. XI. 1999). Sveuč. prof. u Baltimoreu. Jedan od začetnika genetičkog inženjerstva. God. 1978. podijelio s W. Arberom i H. Smithom Nobelovu nagradu za fiziologiju… Nastavi čitati →
neandertalski pračovjek (Homo sapiens neanderthalensis; prema fosilnim ostacima nađenima 1856. u dolini Neandertal u Njemačkoj), pračovjek iz srednjeg paleolitika (←250 000 do ←30 000), živio u Europi, na Bliskom istoku i u zap. Aziji. Imao je… Nastavi čitati →
nedirak, prskavac (Impatiens), rod pretežito trop. biljaka iz por. nediraka (Balsaminaceae). Živo obojeni cvjetovi imaju pet latica. Gornja je latica pretvorena u ostrugu, dok su po dvije bočne latice međusobno srasle. Plod je duguljast tobolac, koji se… Nastavi čitati →
nedonošče (lat. prematurus), dijete rođeno prije vremena, odn. prije 37. tjedna trudnoće. Takvo dijete može se roditi zbog raznih bolesti majke, anomalija maternice, bolesti posteljice, kromosomskih anomalija ili malformacija. Pušenje i alkoholizam majke činitelji su koji povećavaju mogućnost prijevremenog porođaja.
nedostašče, pothranjeno novorođenče kojemu je tjelesna masa manja od standarda za odgovarajuću dob, bez obzira na to je li novorođenče donošeno ili nedonošeno.
nefrektomija (grč.), kirurško odstranjenje bubrega. Najčešće se izvodi zbog raka bubrega, opsežne ozljede ili zbog bolesti koje uzrokuju nepovratno oštećenje bubrežne funkcije.
nefridiji (grč.), mokraćne cjevčice, ekskretorni organi mnogih nižih životinja. Imaju cjevastu građu; jedan kraj cjevčica otvara se prema van, a drugi je zatvoren (protonefridiji) ili se otvara u celom, sekundarnu tjelesnu šupljinu (metanefridiji). Kod kralježnjaka velik broj n. tvori… Nastavi čitati →
nefritis (grč.), upala bubrega. Žarišni ili prošireni, proliferativni ili razarajući upalni proces koji može zahvaćati glomerule, tubule ili intersticijsko tkivo bubrega.
nefropatija (grč.), bilo koja bolest bubrega. Izraz se koristi u slučajevima kad nema pobliže naznake o uzroku i naravi bubrežne bolesti.
