BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
parotitis, upala parotidne (podušne, zaušne) žlijezde slinovnice. Nastaje kao nespecifična bakterijska infekcija iz usne šupljine ili kao virusna upala (→ zaušnjaci).
partenogeneza (grč.), poseban oblik spolnog razmnožavanja gdje se neoplođena jajna stanica razvije u normalni zametak. Otkrio ju je Ch. Bonnet 1740. kod miševa. Javlja se u nekih biljaka, beskralježnjaka i člankonožaca (pčele) te u nekih guštera. Može biti prir. pojava… Nastavi čitati →
partenokarpija (grč.), razvitak plodova bez oplodnje, primjenom auksina na stigmu tučka, te u daljnjem razvoju nemaju sjemenke. Kod plodova koji nastaju prirodno partenokarpno i nemaju sjemenke, npr. varijeteti kultiviranih biljaka, rajčica, smokva, krastavac, naranča, ananas, banana, dolazi do razvitka ploda… Nastavi čitati →
parulis (grč.), izbočeni čvorić na desnima na mjestu fistule gdje se drenira kronični apsces zubnoga korijena. Otečen obraz zbog akutne upale parodontnog tkiva.
pas (Canis familiaris), životinja iz por. pasa (Canidae), jedna od najstarijih domaćih životinja. P. potječe na S od vuka, a na J od čaglja. Čitavoj por. je zajedničko zubalo s 42 zuba i okrugla zjenica. Postoje neki nalazi… Nastavi čitati →
pasanci (Dasypodidae), por. sisavaca iz reda krezubica (Xenarthra). Veličine od 20 cm do 1 m. Tijelo im je zdepasto, obavijeno koštanim pločama koje su nastale okoštavanjem usmine, a pousmina tvori čvrstu, rožnatu prevlaku. Noge su kratke sa snažnim… Nastavi čitati →
pasiflora (Passiflora), biljni rod trop. i suptrop. penjačica iz por. pasiflora (Passifloraceaea). U Europu su je donijeli isusovci iz Meksika koji su u nekim dijelovima biljke našli stanovitu simboliku s Kristovom mukom (još se naziva i Gospodinova krunica… Nastavi čitati →
pasiflore ili pasijonke (Passifloraceae), bilj. por. trop. i suptrop. penjačica s lisnim viticama, srodna ljubicama (Violaceae). Obuhvaća 11 rodova s više od 500 vrsta zeljastih i grmolikih penjačica Starog i Novog svijeta. Najpoznatiji rodovi Passiflora i Adenia.
pasja trakavica → ehinokok
pasji trn (Hippophaë rhamnoides), trnoviti listopadni grm iz por. zlolesina (Eleagnaceae). Listovi su duguljasti, odozdo srebrenasto-ljuskavi, a odozgo goli. Cvjetovi sitni, zelenkasto-smeđi, a plodovi bobe koje su jestive nakon obrade (sadrže vitamina B, C, E i P).
pasji zub (Erythronium dens-canis), košutovina, zeljasta proljetnica iz por. ljiljana (Liliaceae). Cvate u kontinentalnim listopadnim šumama prije listanja drveća. Listovi prizemni, duguljasti, tamni, sa svijetlim mrljama. Cvjetovi su pretežno crvenkastoljubičasti, ponekad i bijeli. Ima lukovicu.
paskvica (Solanum dulcamara), gorkoslad, polugrm iz por. pomoćnica (Solanaceae) sa srcolikim ili jajastim duguljatim listovima. Cvjetovi maleni i ljubičasti, a plodovi crvene bobe. Otrovna, mlade grane koriste se u nar. medicini.
pasmina, grupa uzgojenih, ugl. domaćih životinja jedne vrste, koje dijele neka zajednička morfološka svojstva. Nastaje pod vanj. utjecajima te kontroliranim uzgojem koji uključuje pažljiv odabir roditeljskih jedinki, ali i križanja. Brojne su pasmine pasa, golubova, kokoši, goveda, konja, ovaca i dr.
pastile (lat. preko njem.) 1. U ljekarništvu, oblik lijeka u kojem je aktivna tvar umiješana u masu zaslađene gume, glicerina i želatine te se može polako otapati u ustima. 2. U radiologiji, maleni diskovi papira natopljeni barijevim platinocijanidom kojima se… Nastavi čitati →
pastirice (Motacillidae), por. ptica iz reda vrapčarki (Passeriforma). Vrlo česta u kultiviranim i vlažnim staništima cijele Hrvatske. Najčešće su zastupljene tri vrste: bijela p. (Motacilla alba), žuta p. (M. flava) i gorska p. (M. cinerea).
pastrnak (Pastinaca), rod dvogodišnjih biljaka ili trajnica iz por. štitarki (Apiaceae). Cvjetići su žuti, rijetko crveni, sakupljeni u štitac, a plod je kalavac. U Hrvatskoj kao divlje rastu dvije vrste P. sativa i P. opaca. Uzgaja se… Nastavi čitati →
pastrve, ribe iz por. pastrvki (Salmonidae). Nastanjuju brze i čiste kopnene vode. Tijelo im je srebrenkaste boje i prošarano točkama ili prugama crvene ili plave boje. Iza leđne peraje imaju jednu masnu peraju. Ljuske su malene. Mesojedi i… Nastavi čitati →
pastrvke (Salmonidae) ili lososi, por. riba koštunjača iz por. mekoperki (Isospondyli), za koje je značajna mesna polutvrda leđna peraja između leđne i repne peraje. Pripadaju joj brojne vrste lososa i pastrva rasprostranjene na sjev. polutki. Žive u kopnenim… Nastavi čitati →
pasvica (Soldanella), biljni rod cvjetnica iz por. jaglaca (Primulaceae). Niska stabljika ima 1 ili više cvjetova ljubičaste boje. Većinom raste u Alpama. U Hrvatskoj zastupljene dvije vrste: S. pusilla i S. alpina.
patelarni refleks, trzaj potkoljenice zbog kontrakcije četveroglavog mišića natkoljenice izazvane udarcem po tetivi ispod patele (ivera) koljena. P. r. može biti ugašen, oslabljen ili pojačan. Njegova promjena važna je u dijagnostici živčanih bolesti.
