BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
penis (lat.), spolni organ muških jedinki, valjkasta je oblika i ima ulogu unošenja sjemena u rodnicu, a u sisavaca služi i u odvođenju mokraće iz mokraćnog mjehura. Anatomski, na njemu se razlikuju korijen, tijelo i glavica (glavić) ili glans.… Nastavi čitati →
pepelnice, biljne bolesti izazvane raznim vrstama parazitskih gljiva iz reda Erysiphales. Prepoznaju se po pepeljastim prevlakama na zeljastim dijelovima biljaka. Od p. obolijevaju razne vrste: žitarice, voće, duhan, hmelj, hrast, ruže i dr.
pepeljuga (Atriplex), rod zeleni ili grmova iz por. loboda (Chenopodiaceae) koji obuhvaća o. 200 trop. i suptrop. vrsta. U Hrvatskoj raste 9 vrsta od kojih su najčešće obična p. (A. patula) i vrtna p. (A. hortensis).
peperomija (Peperomia), paprovka, biberovac, biljni rod iz por. paprovki (Piperaceae) s o. 600 jednogodišnjih i višegodišnjih trop. vrsta. Cvjetovi maleni, sakupljeni u cvatove. Listovi su veliki, isprugani ili istočkani, različitih boja i dekorativni te se p. uzgajaju kao ukrasne… Nastavi čitati →
pepsin (iz grč.), proteolitički enzim želučanog soka koji katalizira razgradnju bjelančevina na polipeptide. Oslobađa se iz neaktivnog pepsinogena. Optimalno djeluje u vrlo kiselom okruženju (pH 1,5). Ima nekoliko izoenzima: A, B i C. Otkrio ga je Th. Schwann 1836.
per os (lat.), na usta, kroz usta; način uzimanja lijeka gdje se nakon uzimanja na usta i gutanjem on resorbira iz probavnog trakta preko sluznice želuca i crijeva. Pritom lijek ulazi u krvni optok kroz sustav vene porte i kroz jetru.
perad, sve kućne životinje iz razreda ptica. Neke se uzgajaju za hranu i jaja (kokoši, patke, guske, purani) i sl., a druge za ukras, poput biserki, paunova, golubova i dr.
perajari (Pinnipedia), podred sisavaca prilagođen životu u vodi. Obuhvaća tri porodice (tuljane, ušane i morževe) i 34 vrste. Žive širom svijeta, ugl. u umjerenim i toplim morima. Smatra se kako tuljani (Phocidae) možda i ne pripadaju perajarima jer su… Nastavi čitati →
perforacija (lat.) 1. Niz rupa odn. otvora načinjenih bušenjem ili provrtanjem, npr. papira kako bi se mogao lagano otkinuti upravo po liniji na kojoj se nalaze rupe (uobičajena primjena kod poštanskih maraka od 1840-ih), ili filma (fotografskog ili kinematografskog), gdje… Nastavi čitati →
periartritis (grč.), patološka promjena mekih tkiva oko zgloba (najčešće u području ramena), kao posljedica mikrotrauma i prenaprezanja. Izraz se rabi široko i neodređeno (npr. p. ramena, kuka). U novije vrijeme modernim dijagnostičkim postupcima točno se određuje mjesto oštećenja.
periderma (grč.) 1. Sekundarno zaštitno tkivo biljaka, najčešće nastaje ispod epiderme. 2. Hitinski ili vapneni omotač u nekih nižih životinja.
perikard (grč.), osrčje, vreća građena od vezivnog i seroznog tkiva u kojoj su smješteni srce, početni dijelovi velikih arterija i završni dijelovi velikih vena.
perikarditis (grč.), upala perikarda (osrčja). Najčešće nastaje kao posljedica bakterijskih i virusnih infekcija, a može nastati i u sklopu kroničnih bolesti kao što su tuberkuloza ili lupus eritematosus. Nakon infarkta srca, radioaktivnog zračenja ili u malignim bolestima, p. je isto… Nastavi čitati →
perimetrija (grč.), ispitivanje i određivanje vidnog polja s pomoću posebnog aparata – perimetra, koji može biti lučni, sferični ili kompjutorizirani. Patološki nalaz p. može upućivati na neke bolesti mrežnice oka ili vidnog živca.
periost (lat. iz grč.), pokosnica. → kost
periostitis (lat.), upala pokosnice. Najčešće je bakterijske prirode, a nastaje putem krvi ili izravno, nakon otvorenih ozljeda. Po trajanju može biti akutni i kronični.
peripat, kapski (Peripatopsis capensis), malena životinja (5 cm) iz koljena crvonožaca (Onychophora). Smatrali su je prijelaznim oblikom između kolutićavaca i člankonožaca, no čini se da se rano odvojio od razvojnog stabla člankonožaca. Živi pretežno na juž. polutki i oko Ekvatora.
periska (Pinna nobilis), lostura, mekušac iz razreda školjkaša (Bivalvia). Ljušture, koje su izvana narovašene, crvenosmeđe boje sa sedefastim odsjajem, mogu biti duge gotovo 1 m. Živi na pjeskovitu ili muljevitu dnu za koje se pričvršćuje dugim, čvrstim nitima… Nastavi čitati →
