BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
prstenovanje, metoda proučavanja i praćenja ptica selica. Prvi je, još u XIX. st., započeo prstenovati ptice dan. ornitolog Hans Kristian Martensen koji je stavljao metalne prstene na nogu golubu i čvorku. Zahvaljujući toj metodi mogao je pratiti njihovo kretanje.… Nastavi čitati →
pršilice (Syrphidae), lebdjelice, por. kukaca iz reda dvokrilaca (Diptera). Najbolji su letači među kukcima jer mogu lebdjeti u mjestu i letjeti unatrag. Bojama i oblikom oponašaju vrste osa i bumbara koje imaju žalac. Hrane se nektarom i peludom.… Nastavi čitati →
prurigo (lat.), bilo koja kožna promjena nepoznata uzroka, praćena svrbežom, karakterizirana “prurigo papulom” kao osnovnom promjenom. Javlja se u sklopu raznih alergija, nakon uboda insekata, kod probavnih poremećaja, uz žarišne infekte, ili prati razne maligne bolesti.
Prusiner, Stanley Ben, američki neurolog i biokemičar (Des Moines, 28. V. 1942). Diplomirao kemiju i doktorirao medicinu na Sveučilištu Pennsylvania. Profesor neurologije na Kalifornijskom sveučilištu. Proučavajući degenerativne bolesti mozga, otkrio virusne proteine → prione, važne u nastanku nekih… Nastavi čitati →
prva pomoć, skup jednostavnih hitnih postupaka ili zahvata kojima se pomaže bolesnoj ili unesrećenoj osobi prije odgovarajućeg med. liječenja. Stanja koja zahtijevaju p. p. jesu gušenje, prestanak disanja i rada srca, prijelomi, krvarenje, opekline, pothlađivanje, toplinski udar itd.
pseudoartroza (grč.), lažni zglob, patološka gibljivost koštanog dijela na mjestu gdje normalno ne postoji zglob. Može se javiti kao rijetka urođena anomalija, a najčešće nastaje kao posljedica prijeloma kosti ili u sklopu nekih kroničnih bolesti.
pseudopodiji (grč.), lažne nožice, privremeni izdanci citoplazme s pomoću kojih se ameba ili neka druga ameboidna stanica giba ili fagocitira. Mogu biti različitih oblika: nitasti (filopodiji), prstasti (lobopodiji), mrežasti (retikulopodiji) i sl.
pseudotuberkuloza, bolest koju uzrokuje bakterija Yersinia pseudotuberculosis koja se nalazi u probavnom sustavu ptica, glodavaca i nekih drugih životinja. U zamoraca, štakora i zečeva uzrokuje p., a na ljude se prenosi doticajem sa zaraženom hranom ili krvi te izaziva… Nastavi čitati →
psi (Canidae), por. sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora). Pripadaju joj psi, čagljevi, kojoti i lisice. Prilagodljivi su i izdržljivi, ugl. mesožderi, ali se u nedostatku plijena lako prilagođavaju i na druge izvore hrane. Tijelo im je vitko, noge… Nastavi čitati →
psihedelici (grč.), phihodelici, psihodisleptici, halucinogeni, skupina psihotropnih lijekova koji uzrokuju mentalne fenomene, os. spoznajne i osjetne prirode. U zdravih osoba stvaraju fenomene nalik onima koji se nalaze u duševnih bolesti. Klasični p. dobivaju se iz nekih biljaka i gljiva (LSD,… Nastavi čitati →
psihijatrija (grč.), grana medicine koja se bavi nastankom, razvojem, očitovanjem i liječenjem duševnih bolesti, kao i rehabilitacijom i zaštitom duševnog zdravlja. Suvr. p. promatra bolesnika i njegovu bolest u sklopu sredine i odnosa bolesnika i okoline. U liječenju se koristi… Nastavi čitati →
psihoanaliza (grč.), smjer u psihologiji i psihoterapijska metoda liječenja neuroza i drugih psih. poremećaja na temelju slobodnih asocijacija u procesu ispitivanja. Osnovao ju je bečki liječnik S. Freud, a temelji se na pojmu podsvijesti, ulozi seksualnog nagona (libido) u razvoju… Nastavi čitati →
psihodrama, u psihoterapiji, metoda liječenja duševnih bolesti. Sastoji se u tome da se pred bolesnikom, pod vodstvom psihijatra, izvode scene iz neke drame ili recitacije iz nekog knjiž. djela u kojima bolesnik može prepoznati vlastiti problem. I sam bolesnik… Nastavi čitati →
psihofarmaci (grč.), kem. tvari koje djeluju na psih. funkcije čovjeka. To su neuroleptici, antidepresivi, trankvilizanti i psihostimulansi. Osim neospornog terapijskog utjecaja, mnogi p. imaju niz nuspojava zbog djelovanja na druge moždane strukture od onih koje nadziru psih. funkcije
psihofarmakologija (grč.), dio farmakologije koji proučava djelovanje lijekova na psihol. funkcije, ponašanje i stanje svijesti. Uključuje biokem., farmakološke, fiziološke i psihijatrijske spoznaje.
psihofizika (grč.), naziv za istraživanja graničnih područja psihologije i fizike (dijelom i fiziologije), a cilj im je utvrditi pravilnosti u odnosima između fiz. fenomena kao podražaja i psih. doživljaja kao reakcija na te podražaje. Ugl. je usmjerena na osjetne doživljaje.… Nastavi čitati →
psihofiziologija (grčki: psychē duh; duša, fýsis priroda, logos riječ; znanost), grana psihologije koja istražuje odnose između duševnih i tjelesnih pojava; tumačenje fizioloških osnova psihičkih procesa; fiziološka psihologija. Koristi se spoznajama iz raznih znanstvenih disciplina, kao što su neuroanatomija,… Nastavi čitati →
psihogen, naziv za pojavu koja proizlazi iz psih. uzroka. Predstavlja uzroke, razvoj i tijek bolesti ili simptoma koji se pojavljuju pod psih. utjecajima. Psihogeno označava ono što je u čovjekovu organizmu uzrokovano psihički, a ne tjelesno, organski. Pojam se… Nastavi čitati →
