BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
psihokirurgija (grč.), nekoć popularna neurokirurška disciplina koja je zastupala kirurški pristup u liječenju duševnih bolesnika. Najčešće su se izvodili zahvati na mozgu (lobotomija) i autonomnom vegetativnom sustavu (simpatektomija). Danas su takvi zahvati napušteni zbog mogućnosti liječenja djelotvornim psihofarmacima.
psihopat, osoba koja pokazuje neprilagođenost zahtjevima društv. okoline, a to stanje nije posljedica fiz. ili psih. bolesti; duševno rastrojen čovjek. Ponašanje mu nije u skladu s društv. normama, običajima i moralom i zbog toga se sukobljava s okolinom. Oblici… Nastavi čitati →
psihopatologija (grč.), općenito učenje o duševnim bolestima; istraživanje abnormalnih duševnih pojava; interdisciplinarno područje kojim se bave neuroznanost, klinička psihologija i psihijatrija. Najvažnija su područja istraživanja različiti poremećaji: ponašanja (vanj. izgled, držanje, gestikulacija i sl.), svijesti (smanjena reakcija na okolinu), orijentacije… Nastavi čitati →
psihosomatske bolesti (grč.), bolesti koje nastaju zbog emocionalnih uzbuđenja i duševne napetosti pa putem vegetativnog živčanog sustava uzrokuju org. promjene. Dokazane p. b. jesu bronhalna astma, upala želučane sluznice, vrijed želuca i dvanaesnika, kolitis, hipertonija, neurodermitis, poremećaji rada štitne žlijezde te razne alergijske bolesti.
psihoterapija (grč.), sustav psihol. metoda za liječenje psihoneuroza i drugih psih. poremećaja. Osnovni su terapijski instrumenti verbalna komunikacija i interakcija između liječnika i pacijenta, a može se ostvariti u obliku savjeta (direktivna p.) za lakše bolesnike, pri čemu se koriste… Nastavi čitati →
psihotropne tvari, psihoaktivne tvari, kem. tvari koje mijenjaju moždane funkcije što rezultira privremenim promjenama u osjetu, raspoloženju, stanju svijesti i ponašanju. Kao farmakološki pripravci koriste se u liječenju raznih neuroloških i psihijatrijskih bolesti.
psihoze (grč.), teški poremećaji duševnih funkcija, praćeni promjenom ličnosti i odnosa prema okolini. Postoje endogene p. (shizofrenija, manično-depresivna p., i paranoja) i egzogene p. (progresivna paraliza, alkoholizam, tumori mozga, razna trovanja). Liječe se psihofarmacima i psihoterapijom.
psilocibin, halucinogena tvar koja se dobiva iz gljiva roda Psilocybe (posebno Psilocybe mexicana Heim). Često se koristi u vjerskim obredima nekih sjevernoamer. Indijanaca.
psilofiti (Psilophytales), najstarije i najprimitivnije poznate kopnene biljke. Pojavile su se potkraj silura, a nestale u gornjem devonu. Iz njih su se razvile papratnjače i sjemenjače. Rasle su u močvarama. Donji dio bio im je pod vodom. Razvijene stabljike… Nastavi čitati →
psitakoza (grč.), papagajska bolest, bolest ptica i peradi (ornitoza) čiji je uzročnik mikroorganizam Chlamydia psittaci. Ljudi obolijevaju nakon udisanja zaraženih ptičjih ekskreta. Klinička slika razvije se u upalu pluća koja obično prolazi bez komplikacija. Liječi se antibioticima.
psorijaza, kronična bolest kože karakterizirana crvenkastim, oštro ograničenim žarištima koja prekrivaju srebrenasto-bijele ljuščice. Određena područja tijela češće su zahvaćena (ekstenzorne strane velikih zglobova, vlasište), a žarišta mogu biti različite veličine i oblika. Uzrok p. nije sasvim razjašnjen (nasljedni čimbenici,… Nastavi čitati →
pšenica (Triticum), biljni rod iz por. trava (Poaceae) koji obuhvaća vrste s klasastim skupnim cvatom. Plod je pšeno. Rodu pripada o. 20 vrsta koje su odavno poznate kao kult. biljke i gl. krušarice. P. se uzgaja gotovo na cijelom… Nastavi čitati →
pteranodon (grč.), rod izumrlih pterosaura, raspona krila do 9 m. Glava, s čeljustima bez zubi, bila je duga 2 m. Nisu imali repa. Nalazi u amer. slojevima iz gornje krede.
pteridosperme (Pteridospermae, Lyginopteridatae), izumrle sjemenjače koje se smatraju prijelaznim oblicima između paprati i golosjemenjača. Listovi i peteljke oblikom i građom nalikuju papratima, a sjemenke i građa stabla golosjemenjačama. Tipični predstavnici živjeli su u karbonu i permu (Medullosa, Alethopteris, Lyginopteris i dr.).
pterigij (grč.), krilasta struktura na spojnici oka koja se s nosne strane proteže na rožnicu, najčešće na oku izloženom suncu, vjetru i prašini. P. vrata: debeli nabor kože koji se proteže od ramena do iza uha, čest u nekih genskih… Nastavi čitati →
pterosauri (grč.) (Pterosauria), red fosilnih gmazova koji su mogli letjeti. Nađeni su u morskim naslagama jure i krede na području zap. Europe, ist. Afrike i Sjev. Amerike. Građom nalik pticama. Glava i vrat bili su produljeni, mozak razmjerno velik.… Nastavi čitati →
ptice (Aves), razred životinja iz koljena kralježnjaka (Chordata) s o. 9000 vrsta. Nastanile su sva staništa Zemlje, od krajnjih polova, preko pustinja i morske pučine. Tijelo im je kratko i čvrsto, sa snažnim prsnim mišićima za pokretanje krila. Snažne… Nastavi čitati →
ptičari, skupni naziv za pasmine pasa koji se upotrebljavaju u lovu na ptice i drugu sitnu divljač. Prema hrv. pravilnicima u njih se ubrajaju: njem. kratkodlaki, dugodlaki i oštrodlaki p., pudlpointer, vajmarski p., tal. kratkodlaki i oštrodlaki p., mađ.… Nastavi čitati →
ptičja gripa, akutna zarazna bolest ptica koju uzrokuju pojedini sojevi Influenza- virusa. Os. je patogen soj podtipa H5N1, prvi put zabilježen u Hong Kongu 1997. (u Hrvatskoj ujesen 2005). Žarišta gripe su poglavito u Kini i jugoist. Aziji. Rezervoar… Nastavi čitati →
ptijalin (grč.), enzim α-amilaza koji se nalazi u slini i soku gušterače. Razgrađuje škrob u maltozne jedinice.
