BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
ricinus (Ricinus communis), skočac, biljna vrsta iz por. mlječika (Euphorbiaceae). Raste kao grm visok do 4 m ili drvo visoko do 13 m. Cvjetovi su jednodomni i skupljeni u grozdaste cvatove. Plod je veliki trogradni tobolac s trima… Nastavi čitati →
riđa, velika (Cynthia cardui), leptir iz por. Nymphalidae. Raspon krila narančaste boje s crnim i bijelim mrljama doseže 5,5 cm. Donja strana krila je kamuflažna. Ličinke se hrane lišćem hrasta i raznih voćaka.
riđovka (Vipera berus), obična ljutica, najrasprostranjenija zmija iz porodice ljutica (Viperidae). Živi na različitim staništima do 3000 m nadmorske visine. Različite je boje: sive, smeđe ili crne, no većinom duž leđa ima crnu isprekidanu prugu. Duga do 90… Nastavi čitati →
rikecije (Rickettsiae, prema amer. patologu Howardu Tayloru Rickettsu, 1871–1910), poseban rod štapićastih gram-negativnih mikroorganizama, unutarstaničnih parazita, koji ima karakteristike i bakterija i virusa. Dijeli se u tri skupine (tribusa). Uzrokuju rikecioze. R. prowazeki uzrokuje pjegavi ili epidemijski tifus,… Nastavi čitati →
rikecioze, bolesti što ih uzrokuje poseban rod bakterija rikecije (Rickettsiae): pjegavi tifus, mišji pjegavac, pjegavi tifus Stjenjaka, šikarni tifus (groznica cucugamuši), marsejska groznica, rovovska groznica, Q-groznica i dr. Prijenosnici su člankonošci (uši, krpelji, grinje, štakorske buhe), osim kod Q-groznice.
rikola (tal.) (Eruca sativa) riga, rukola, rikula, jednogodišnja zeljasta biljka iz por. krstašica (Brassicaceae, Cruciferae) s perastim listovima i velikim žutim ili blijedoljubičastim cvjetovima. Plod je komuška. Listovi su gorko-aromatična okusa, obiluju mineralima i vitaminima; jede se u sirovu stanju (salata i sl.).
rilčari (Rynchota), nadred kukaca s o. 82 000 vrsta rasprostranjenih po cijelom svijetu. Različite veličine, od milimetarskih nježnih biljnih uši do velikih vodenih stjenica dugih 10 cm. Usni organi preobraženi su im u rilce ili bodež za bodenje… Nastavi čitati →
rilo (lat. proboscis) 1. Surla, kod sisavaca produljena njuška s nozdrvama na vrhu. Služi za disanje i uzimanje hrane. Najbolje razvijena kod slona ali je imaju i svinja, rovka, tapir i dr.). Surla je najrazvijenija kod slonova, a nastala… Nastavi čitati →
Ringerova otopina (prema engl. fiziologu S. Ringeru, 1835–1910), uravnotežena izotonična otopina mineralnih soli (natrijeva, kalijeva i kalcijeva klorida) u koncentracijama koje odgovaraju sastavu krvne plazme. Služi za intravenske infuzije i u pokusima kao sredstvo u kojem se održavaju tkiva i organi.
rinitis (grčki: rhis nos), upala nosne sluznice. Akutni rinitis, hunjavica, prehlada najčešće je virusnog, rjeđe bakterijskog podrijetla, no može biti posljedica podražaja (dim, prašina, strane čestice) ili alergije (peludna hunjavica). Simptomi su začepljenost nosa i bistar ili gust iscjedak, katkad… Nastavi čitati →
rinofima (grč.), kronična hipertrofija kože nosa, koja može odebljati 2–3 cm, očituje se kvrgastim tvorbama poput gomolja uz proširenja krvnih žilica kože nosa. Uzrok je hiperplazija lojnih žlijezda i veziva u koži nosa, a javlja se i kod alkoholičara. Liječenje kirurško.
rinolalija (grč.), nazalni govor, unjkanje. Nastaje zbog kljenuti i rascjepa nepca ili zbog smetnji disanja kroz nos (polipoza nosa, tumori nosne šupljine). Liječenje je uzročno.
rinoskopija (grč.), metoda pretrage nosne šupljine s pomoću nosnog lijevčića ili kljunastog instrumenta uz odgovarajuću rasvjetu (najčešće čeono zrcalo).
ris, obični (Lynx lynx), r. europski, zvijer (Carnivora) iz por. mačaka (Felidae). Ima šiljaste uši s čuperkom dlake na vrhu. Krzno mu je žućkasto do sivo-smeđe, s tamnim pjegama ili prugama. Visok o. 65 cm, dug o. 1,3… Nastavi čitati →
riža (Oryza sativa), jednogodišnja busenasta biljka iz por. trava (Poaceae). Visoka do 1,5 m, listovi dugi 1 m, metličasti cvatovi dugi 30 cm. Plod je pšeno. To je drevna kult. biljka od koje se uzgaja o. 2000 sorti.… Nastavi čitati →
Robbins, Frederick Chapman, američki pedijatar i virolog (Auburn, Alabama, 25. VIII. 1916 – Cleveland, 4. VIII. 2003). Diplomirao medicinu na Harvardovu sveučilištu. U II. svjetskom ratu sudjelovao kao vojni liječnik epidemiolog u Italiji i sjevernoj Africi. Nakon rata pedijatar… Nastavi čitati →
Roberts, Richard John, engleski molekularni biolog i kemičar (Derby, 6. IX. 1943). Doktorirao kemiju u Sheffieldu. Radio na sveučilištima Harvard i Cambridge, od 1992. u biotehnološkoj tvrtki New England Biolabs. Za rad na ribonukleinskim kiselinama i otkriće introna i… Nastavi čitati →
roborancije (lat.), nekada mnogo upotrebljavana sredstva kojima se nastojalo ojačati iscrpljeni organizam (preparati arsena, strihnina, željeza, zatim kofein, gorka i aromatična sredstva, vitamini, ekstrakti jetre i dr.). Njihovo farmakološko djelovanje ugl. nije potvrđeno.
