BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
sarkolema (grč.), ovojnica mišićnih vlakana.
sarkom (grč.), zloćudni tumor vezivnoga tkiva. Vrlo brzo raste i metastazira.
sarkoptoza, šugavost koju izazivaju grinje iz por. Sarcoptes.
sarkosomi (grč.), mitohondriji u mišićnim stanicama.
SARS (engl. Severe Acute Respitatory Syndrome), akutna, vrlo zarazna bolest, uzročnik koronavirus (prije nepoznat u ljudi i životinja). Prvi je put zabilježena u juž. Kini u veljači 2003, odakle se proširila po zemljama Dalekog istoka (Hong Kong, Tajvan, Singapur),… Nastavi čitati →
sasa (Pulsatilla vulgaris), trajna zelen iz por. žabnjaka (Ranunculaceae). Ima prizemnu rozetu listova, bijele dlakave pricvjetne listove te tamno do svijetloljubičaste cvjetove. Plod oraščić.
sasafras (Sassafras officinale), do 30 m visoko drvo iz por. lovora (Lauraceae), rasprostranjeno u ist. SAD-u. Korijen se koristi za dobivanje eteričnog ulja, a kao droga Lignum Sassafras primjenjuje se za liječenje bolesti mokraćnih organa, astme, reumatizma itd.
satirijaza (iz grč.), neprir. pojačani trajni spolni nagon u muškaraca. Zajedno s nimfomanijom u žena, spada u psihol. poremećaj (hiperseksualnost). Može nastati u sklopu bipolarnoga psihijatrijskog poremećaja (u maničnoj fazi) ili zbog nekih ozljeda ili bolesti sred. živčanog sustava, ali… Nastavi čitati →
saturnizam (grč.), plumbizam, otrovanje olovom. Najčešće je kronično, kao posljedica udisanja prašine ili para olovnog oksida (profesionalna bolest, npr. rudara, tipografa i dr.). Simptomi su glavobolja, slabost, sivo-žuta boja kože, karakterističan plavo-crni rub na desnima, grčevi u trbuhu i dr.… Nastavi čitati →
sauna (fin.), fin. parna kupelj. Izvorno smještena u kolibama u kojoj se kupači izlažu vrućoj pari koja nastaje izlijevanjem vode na užarenu peć, a zatim svoja oznojena tijela udaraju brezovim granama čime se pojačava cirkulacija. Nakon parne kupelji slijedi rashlađivanje… Nastavi čitati →
Saussure, Nicolas Théodore de, švicarski prirodoslovac i kemičar (Ženeva, 14. X. 1767 – Ženeva, 18. IV. 1845). Sveučilišni profesor u Ženevi, utemeljitelj eksperimentalne fiziologije bilja. Iznio teoriju o humusu, istražio podrijetlo pepela (anorganske tvari) biljaka.… Nastavi čitati →
sauvignon, sorta bijeloga grožđa, uzgaja se osobito u dolini rijeke Loire i u francuskoj pokrajini Bordeaux. Od te se sorte radi vrlo kvalitetno suho vino, često u kombinaciji s kabernetom (francuski cabernet; → cabernet sauvignon).
Schally, Andrew Victor, amer. endokrinolog poljskog podrijetla (Vilnius, 30. XI. 1926). Studirao kemiju i medicinu u Londonu, diplomirao medicinu u Montrealu. Prof. endokrinologije na Sveučilištu Tulane. Izolirao i sintetizirao hormone hipotalamusa koji nadziru lučenje hormona štitnjače jajnika i testisa.… Nastavi čitati →
Schaudinn, Fritz Richard, njem. zoolog i bakteriolog (Röseningken, 19. IX. 1871 – Hamburg, 22. VI. 1906). S Erichom Hoffmanom otkrio uzročnika sifilisa (1905). Utvrdio da je Entamoeba histolytica uzročnik amebne dizenterije.
Scheuermannova bolest (prema danskom kirurgu Holgeru Werfelu Scheuermannu, 1877–1960), juvenilna ili adolescentna kifoza, bolest središta okoštavanja u kralješcima (osteohondroza). Javlja se u adolescenata, a očituje se bolnom → kifozom. Liječi se medicinskom gimnastikom, raznim steznicima, rijetko kirurški.
Schleiden, Matthias Jacob, njemački botaničar (Hamburg, 5. IV. 1804 – Frankfurt, 23. VI. 1881). Završivši studij prava prihvatio se studija medicine i biologije. Sveučilišni profesor u Jeni, Dorpatu (Tartuu), Dresdenu, Wiesbadenu i Frankfurtu. Još 1837.… Nastavi čitati →
Schlosser, Josip, hrv. liječnik i botaničar (Jindřihovo, Moravska, 25. I. 1808 – Zagreb, 27. IV. 1882). Istraživao hrv. floru te u suradnji s Lj. Vukotinovićem napisao djelo Flora Croatica. Objavio i Syllabus florae croaticae… Nastavi čitati →
Schwann, Theodor, njemački prirodoslovac i fiziolog (Neuss, 7. XII. 1810 – Köln, 11. I. 1882). Sveučilišni profesor u Liègeu. U želučanom soku otkrio probavni enzim pepsin, s → M. J. Schleidenom postavio → … Nastavi čitati →
Schwannova ovojnica, tanka ovojnica koja spiralno omata slojeve mijelina nekih živčanih vlakana, najčešće kod perifernih živaca. Noviji naziv neurilema.
Schwendener, Simon, švicarski botaničar (Buchs, 10. II. 1829 – Berlin, 27. V. 1919). Sveučilišni profesor u Baselu, Tübingenu i Berlinu. Prvi utvrdio da su lišaji simbioza alga i gljiva. Otkrio mehaničke principe u građi biljaka i životinja… Nastavi čitati →
