BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

sisarci

sisarci (Suctoria), skupina mikroskopski sitnih (15–30 µm) trepetljikaša koja u odraslom stanju nikad nema trepetljike. Žive u prirodi ali i kao nametnički organizmi.

sisavci

sisavci (Mammalia), najpoznatiji razred koljena svitkovaca (Chordata), potkoljena kralježnjaka (Vertebrata). Mlade hrane mlijekom koje nastaje u mliječnim žlijezdama (sisama) ženki, po čemu su dobili ime. Toplokrvne životinje, sposobne održati tjelesnu temp. bez obzira na vanj. utjecaje. Koža… Nastavi čitati

sistematika

sistematika (od grčkog: systematikós zajedno sastavljen), grana biologije koja se bavi opisivanjem živućih i fosilnih organizama, njihovim nazivima, određivanjem (determinacijom, identifikacijom), raznolikošću te razvrstavanjem u što prirodniji sustav koji se temelji na srodstvenim (filogenetičkim) odnosima. Jedna od najstarijih biologijskih disciplina.… Nastavi čitati

sistola

sistola (grč.), stezanje srčanog mišića čime se smanjuje volumen srčanih šupljina te se krv izbacuje iz klijetki u velike krvne žile (ventrikulska s.), odn. iz pretklijetki u klijetke (atrijska s.).

sisulja → haustorij

sisulja haustorij

sit

sit (Juncus), biljni rod iz por. sitova (Juncaceae). Trajnice, rjeđe jednogodišnje zeleni. Listovi su redovito goli, plodnica više manje trogradna, plod s mnogo sjemenki. Obuhvaća o. 190 vrsta, kod nas 24. Najpoznatije su: oštri s. (J. acutus),… Nastavi čitati

sitasta kost

sitasta kost (lat. os ethmoidale), rešetnica, neparna kost lubanje smještena između očnih dijelova čeone kosti. Dijeli nosnu šupljine od prednje lubanjske jame. Građena je od šupljikave ploče kroz koju prolaze niti njušnoga živca i okomite ploče koja čini dio… Nastavi čitati

siva mrena → katarakta

siva mrena katarakta

sivi medvjed → grizli

sivi medvjed grizli

sjedilačke (sesilne) životinje

sjedilačke (sesilne) životinje, životinje pričvršćene za podlogu – trajno (koralji, kamenice) ili snagom mišića, te se u nepovoljnim uvjetima mogu premjestiti na drugo mjesto (crvena moruzgva). S obzirom na takav način života, pokazuju radijalnu ili zrakastu simetriju. Većinom su… Nastavi čitati

sjekirica

sjekirica (Argyropelecus hemigymnus), dubinska riba koštunjača iz por. svjetlica (Sternoptychidae). Duga o. 5 cm. Velika glava s teleskopskim očima okrenutima prema gore. Tijelo bočno stisnuto, prema gore uzdignuto, nalik na malenu sjekiru. Ima složen sustav cjevastih, prema dolje… Nastavi čitati

sjekutići

sjekutići (lat. dentes incisivi), zubi koji služe za sječenje hrane. Čovjek ih ima osam, po četiri u gornjoj i donjoj čeljusti između očnjaka. Imaju jedan korijen. Neki primati, mačke i konji, imaju 12 s. U glodavaca, s. rastu čitav… Nastavi čitati

sjeme → sperma

sjeme sperma

sjeme ili sjemenka

sjeme ili sjemenka, mlada biljka sjemenjača (embrij) u privremenom mirovanju, čija je funkcija razmnožavanje. Opskrbljena je hranjivim tvarima (primarnim ili sekundarnim endospermom) i zaštićena sjemenom lupinom. Kod golosjemenjača nalazi se na otvorenomu plodnom listu, a kod kritosjemenjača u plodu.… Nastavi čitati

sjemenari → žišci ili pipe

sjemenari žišci ili pipe

sjemeni zametak → cvijet

sjemeni zametak cvijet

sjemenik

sjemenik, muška spolna žlijezda → testis.

sjemenka → sjeme ili sjemenka

sjemenkasjeme ili sjemenka

sjemenovod

sjemenovod (lat. ductus deferens; vas deferens), parna cjevasta tvorba koja provodi spermije od pasjemenika (epididimisa) do ejakulacijskoga kanala. Duga o. 50 cm, nastavlja se na izvodni kanal pasjemenika te se, prolaskom kroz malu zdjelicu, iza mokraćnog mjehura spušta… Nastavi čitati

sjemenjače

sjemenjače (Spermatophyta), biljke stablašice (Cormophyta) na najvišem stupnju razvoja. Od nižih stablašica razlikuju se po tome što tvore sjemenku. Razvile su se iz predaka sličnih papratnjačama (Pteridophyta). Tijekom evolucije došlo je do redukcije spolne generacije, gametofita, te skupljanja… Nastavi čitati