BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
vazodilatatori (lat.), vazodilatancije, vazoplegici, sredstva koja proširuju krvne žile. Najčešće djeluju na opuštanje glatkog mišićja u stijenkama arteriola. Radi se o kem. tvarima proizvedenima u organizmu koje putem motoričkih živaca utječu na vazomotoriku ili o različitim skupinama lijekova koji se… Nastavi čitati →
vazokonstrikcija (lat.), stezanje krvnih žila.
vazomotorika (lat.), mijenjanje promjera i tonusa krvnih žila ovisno o metaboličkim potrebama tkiva. Pod nadzorom je vazomotoričkih centara u mozgu i produženoj moždini te receptora za tlak (baroreceptora) na krvnim žilama. Na v. mogu djelovati i hormoni, razne metaboličke tvari ili lijekovi.
vazopresin, antidiuretski hormon, ADH, adiuretin, polipeptid građen od 9 aminokiselina. Stvara se u hipotalamusu, a luči iz stražnjeg režnja hipofize. Povećava reapsorpciju vode u bubrezima i djeluje na sastav tjelesnih tekućina. Povisuje krvni tlak djelovanjem na mišiće malih krvnih… Nastavi čitati →
vegetacija, skup svih biljnih zajednica nekog prostora. Treba je razlikovati od flore, koja predstavlja skup svih biljnih vrsta nekog područja. V. vlažnih područja su različite šumske zajednice, a v. suhih područja livade i pustinja. Hrvatska se nalazi većim dijelom u zoni šumske vegetacije.
vegetarijanstvo, način života i nastojanje očuvanja duševnog i tjelesnog zdravlja na temelju prehrane koja se ugl. svodi na hranu biljnog podrijetla. Strogo v. naziva se veganstvo, dok neki oblici v. dopuštaju mliječnu hranu i/ili jaja (laktovegetarijanstvo, ovovegetarijanstvo, laktoovovegetarijanstvo).
vegetativni organi, zastarjeli izraz za tkiva, organe i dijelove tijela koji spadaju u autonomni živčani sustav.
vegetativni poremećaji, zastarjeli neodređeni izraz za poremećaj rada autonomnoga živčanog sustava. Očituju se promjenama u radu simpatikusa i parasimpatikusa, kao što su nagle promjene krvnog tlaka i pulsa, naglo crvenilo ili bljedilo kože, pojačano znojenje te neodređene promjene disanja i probave.
vegetativno razmnožavanje, nespolno razmnožavanje biljaka. Najjednostavniji je oblik binarno dijeljenje u bakterija i jednostaničnih alga. U viših biljaka zbiva se putem vegetativnih organa: vriježa, rasplodnih pupova, reznica, položnica. Populacija nastala v. r. jest klon, tj. jedinka genetski jednaka roditeljskoj biljci.
vektorska kardiografija, vektorkardiografija, kardiološki dijagnostički postupak kojim se u obliku vektorske petlje na osciloskopu prostorno prikazuju akcijski potencijali srca. Primjenjuje se kao dopunski dijagnostički postupak elektrokardiografiji.
velebilje (Atropa belladonna), beladona, biljka trajnica iz por. pomoćnica (Solanaceae) rasprostranjena u sr. i juž. Europi, Maloj Aziji i Juž. Americi. Visoka do 1,5 m. Cvjetovi smeđoljubičasti, plod ljubičasta boba. Sadrži o. 0,5% alkaloida (atropin i hiosciamin). Ekstrakti… Nastavi čitati →
vena kava (lat. vena cava), dvije gl. vene koje skupljaju krv iz gornjih (gornja šuplja vena – vena cava superior) i donjih dijelova tijela (donja šuplja vena – vena cava inferior). Obje utječu u desnu srčanu pretklijetku.
vene (lat.), žile koje iz raznih dijelova tijela ili organa vode krv prema srcu. Svim venama, osim pupčanom i plućnim venama, teče krv siromašna kisikom. Mnoge v. imaju zaliske koji sprječavaju povratni protok krvi. Med. specijalnost koja se bavi bolestima… Nastavi čitati →
venepunkcija (lat.), uzimanje uzorka krvi iz žile (obično iz vene) ubodom igle. Najčešće se izvodi u dijagnostičke svrhe.
venerični limfogranulom → četvrta spolna bolest
venerologija (lat.), grana medicine koja se bavi uzrocima, dijagnostikom i liječenjem spolno prenosivih bolesti. Kao med. specijalnost obično je u bliskoj vezi s dermatologijom.
venesekcija (lat.), puštanje krvi presijecanjem vene. Danas se rijetko izvodi, u prošlosti čest postupak u liječenju hemokromatoze, policitemije, plućnog edema, otrovanja nekim plinovima.
