BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
volak bodljavi (Bolinus brandaris), morski puž prednjoškržnjak (Prosobranchia). Ljuštura mu je produljena u dugu cijev, a na zavojima se nalaze pravilno poredane bodlje. Živi u pomičnim morskim dnima male dubine. Hrani se drugim mekušcima. Podždrijelna žlijezda luči sluz… Nastavi čitati →
voluharice (Microtinae), glodavci (Rodentia) iz por. miševa (Muridae). Ubrajaju se među najbrojnije glodavce na livadama. Kopaju velike podzemne hodnike u poljima, čine štete na usjevima. Česte su poljska v. (Microtus arvalis) i riđa voluharica (Clethryonomys glareolus).
volvulus (lat.), zapletaj crijeva, stanje kada se vijuga crijeva zajedno s pripadajućim mezenterijem zavrne oko uzdužne osi. Nastaje prekid prolaza crijevnog sadržaja (ileus), a zbog pritiska na krvne žile i teško oštećenje crijevne stijenke te kao komplikacija i upala potrbušnice… Nastavi čitati →
vombat (Vombatus ursinus), tobolčar rasprostranjen u jugoist. Australiji i Tasmaniji. Nalikuje medvjedu. Dug do 120 cm. Krzno sivo-smeđe boje s pjegama. Na nogama ima duge pandže. Kopa složene sustave podzemnih hodnika. Biljojed.
vorvanj (rus.) (lat. cetaceum), spermacet, tvar koja se nalazi u prednjem dijelu lubanje kitova zubana, os. ulješure. Smatra se da je značajna kao balast pri uronu i za usmjerivanje zvučnih signala. Bijela kristalna masa tališta 45–52 °C koja se… Nastavi čitati →
Vouk, Vale, hrvatski botaničar (Gospić, 21. II. 1886 – Zagreb, 26. XI. 1962). U Zagrebu profesor anatomije i fiziologije bilja (1918–56) na Filozofskom (od 1946. Prirodoslovno-matematičkom) fakultetu i predstojnik Botaničkoga zavoda i vrta (1913–56), u kojem je izgradio Fiziološki… Nastavi čitati →
vrabac, domaći (Passer domesticus), ptica pjevica iz por. zeba (Fringillidae) podrijetlom iz sred. Azije. Sivkasto-smeđe boje. Dug do 16 cm. Rasprostranjen po cijeloj Zemlji kao pratilac kultura žitarica. Hrani se sjemenjem i kukcima.
vrana (Labrus merula), lignjač, riba koštunjača iz por. usnača (Labridae). Maslinasto zelene ili mramorasto modre boje. Živi uz kamenitu morsku obalu gdje se hrani mekušcima i rakovima. Jestiva, ali meso nije na cijeni.
vrana (Corvus corone), ptica iz por. vrana (Corvidae). U Europi u dva varijeteta: crna v. (C. corone corone) dolazi zapadno, a siva v. (C. corone cornix) istočno. U Hrvatskoj rasprostranjena siva v., koja ima sivo tijelo, crna krila,… Nastavi čitati →
vranci (Phalacrocoracidae), kormorani, por. ptica iz skupine veslonožica (Pelecaniformes). Tijelo čvrsto, vrat dug, a kljun kukasto savijen. Ždrijelo veliko pa mogu gutati velike ribe. Nastanjuju sva mora, obale rijeka, jezera i močvare. Ribu love tako što za njom… Nastavi čitati →
vrane (Corvidae), por. sr. velikih ptica vrapčarica koje u jatima žive u poljima i šumama Europe. Lutalice koje u velikim jatima kruže u potrazi za hranom. Neke vrste, poput gavrana (Corvus corax), žive osamljenički. Glasaju se graktanjem, a… Nastavi čitati →
vranjemili (Plumbaginaceae), biljna por. trajnih zeleni, polugrmova ili grmova s o. 500 vrsta rasprostranjenih od Sredozemlja do sred. Azije. Dvospolni cvjetovi dvostrukog ocvijeća pravilni. Plod suhi nepucavac ili pucavac. Najveći broj vrsta imaju rodovi travulja (Limonium), ježevac (Acantholimon) i babosvilka (Armeria).
vrapčarice (Passeriformes), red ptica s o. 5000 vrsta. Sve su kopnene, no prilagođene na različite uvjete staništa i prehrane, te se razlikuju u prilagodbama i veličini. Imaju dobro razvijeno pjevalo. Tri prsta okrenuta su im prema naprijed, a jedan… Nastavi čitati →
vrat (lat. collum), dio tijela u većine kralježnjaka koji povezuje glavu s trupom. Prednji dio naziva se grlo, a stražnji šija. Koštanu osnovu u čovjeka čini sedam vratnih kralježaka koji su okruženi jakim mišićima omogućavajući pokrete v. u svim… Nastavi čitati →
vratna arterija → karotida
vratno rebro (lat. costa cervicalis), cervikalno rebro, prirođeno prekobrojno rebro koje izlazi iz 7. vratnoga kralješka. Prisutno u o. 0,5% ljudi, katkad i obostrano. Može pritiskati na živčani snop ili potključnu arteriju te uzrokovati neurološke i cirkulacijske smetnje.
vrba (Salix), biljni rod grmova i drveća iz por. vrba (Salicaceae) s o. 170 vrsta. U Hrvatskoj raste 25 vrsta i veći broj križanaca. Bijela v. (S. alba) raste uz obale potoka Europe Azije i Afrike. Rakita ili crvena… Nastavi čitati →
vrbe (Salicaceae), biljna por. dvosupnica kojoj pripadaju dva roda: vrbe (Salix) i topole (Populus). Listovi jednostavni, naizmjenično poredani. Cvjetovi jednospolni, dvodomni, skupljeni u cvatove mace. Plod tobolac.
