BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

vretenca

vretenca (Odonata), vilinski konjici, red kukaca s o. 5500 vrsta. Stari red, dobro razvijen u mezozoiku. Ličinke žive u vodi i dišu uzdušničkim škrgama. Odrasli žive na kopnu i dobri su letači. Glava s velikim očima. Dva para prozirnih,… Nastavi čitati

vrganj

vrganj (Boletus), gljiva iz reda cjevarki (Boletales) i por. vrganjevki (Boletaceae). Cijelo plodište mesnato i masivno. Klobuk jastučast, odozdo s finim rupicama. Stručak čvrst, debeo i trbušast, a spore vretenastog oblika. Obuhvaća veći broj jestivih vrsta. Samo je… Nastavi čitati

Vries, Hugo de → De Vries, Hugo

Vries, Hugo de De Vries, Hugo

vrijed → čir

vrijed čir

vrijes

vrijes (Calluna vulgaris), nizak, vazdazeleni grm iz por. vrjesova (Ericaceae). Listovi raspoređeni u 4 reda, sitni i ljuskavi. Cvjetovi sitni, ružičasti, raspoređeni u guste vršne grozdaste cvatove. Uspijeva na kiselim tlima. Čest u vrištinama. Medonosan i dekorativan.

vriština

vriština, biljna zajednica koja se razvija na kiselim tlima nakon potiskivanja šumske zajednice hrasta kitnjaka i pitomoga kestena, bukve i rebrače ili rebrače i jele. Razvija se bilo na debljim, ispranim, mineralnim tvarima siromašnima i dekalcificiranima tlima na vapnencima,… Nastavi čitati

vrpčari

vrpčari (Nemertina), koljeno nekolutićavih beskralježnjaka (Ameria, Avertebrata) s o. 1200 vrsta širom svijeta. Duge, leđno-trbušno sploštene životinje. Imaju jedinstveno rilo (proboscis), mišićnu cjevčicu koja se nalazi oko crijeva i koju mogu izbaciti kako bi ulovili plijen. Nosi… Nastavi čitati

vrsta

vrsta (lat. species), u znanstv. klasifikaciji organizama temeljenoj na osnovi filogenetskog srodstva (taksonomiji), v. je najveća klasifikacijska skupina podređena rodu (genus) koja obuhvaća međusobno slične populacije čiji se pripadnici mogu međusobno razmnožavati stvarajući plodno potomstvo. Kada kod nekih… Nastavi čitati

vrtičavost

vrtičavost, česta kronična bolest preživača, os. ovaca. Uzrokuje ju ličinka Coenurus cerebralis trakavice (Taenia multiceps). Oboljele ovce kreću se u krugu, a često imaju i napadaje epilepsije.

vrtlarstvo → hortikultura

vrtlarstvo hortikultura

vrtoglavica

vrtoglavica (lat. vertigo), subjektivni doživljaj poremećenog osjeta ravnoteže. Najčešće nastaje zbog podražaja polukružnih kanalića u unutar. uhu, ali i zbog nekih bolesti maloga mozga, poremećaja vida ili otrovanja. Najčešće se doživljava osjet pomicanja prostora, mučnina, povraćanje i znojenje.

vrućica

vrućica, groznica, nefiziološko povišenje tjelesne temperature. Nastaje zbog podražaja središta za održavanje temperature u mozgu. Najčešće je podražaj izazvan bakterijskim toksinima, kem. spojevima ili tvarima koje se oslobađaju iz raspadnutih tumorskih stanica. U stanju v. narušena je ravnoteža između… Nastavi čitati

vrzina

vrzina (Brassica), biljni rod jednogodišnjih ili trajnih zeleni iz por. krstašica s o. 50 vrsta rasprostranjenih u Sredozemlju, Europi i ist. Aziji. Velik je broj gosp. važan jer se uzgajaju za dobivanje ulja, krmiva ili kao povrće. Vrtna v.… Nastavi čitati

vučak, psoglavi

vučak, psoglavi (Thyllacinus cynocephalus), torbarski vuk, tobolčar iz por. zvjeraša (Dasyuridae). Krvoločna zvijer nalik na vuka, duga o. 1 m. Sivo-smeđe boje s 12–14 tamnih poprečnih pruga na leđima. Živi u Tasmaniji. Napada manje sisavce i ovce, zbog čega je gotovo istrijebljen.

Vučetić, Ivan (Juan Vucetich)

Vučetić, Ivan (Juan Vucetich), hrvatski i argentinski izumitelj (Hvar, 20. VII. 1858 – Dolores, Argentina, 25. I. 1925). U Argentinu emigrirao 1884, od 1888. radio u središnjem policijskom uredu u La Plati, gdje je vodio statistiku. Pronašao pouzdan način… Nastavi čitati

vučika

vučika (Lupinus), lupina, rod zeljastih biljaka iz por. leptirnjača s o. 100 vrsta rasprostranjenih u Americi i manje u Sredozemlju. Stabljika uspravna, visoka do 1,5 m, cvat grozdast, cvjetovi različite boje. U kvržicama na korijenu nalaze se dušične bakterije… Nastavi čitati

vučja stopa

vučja stopa (Aristolochia clematitis), biljka vis. do 80 cm, tamnozelenih srcolikih listova i žutih cvjetova nalik trubi. Cvjetovi mirišu na trulo meso te privlače muhe. Ima velik plod, sjemenke sadrže aristolohičnu kiselinu, koja ima nefrotoksično (→ endemska nefropatija),… Nastavi čitati

vuga, zlatna

vuga, zlatna (Oriolus oriolus), ptica pjevica iz por. vuga (Oriolidae). Mužjaci zlatnožuti s crvenim kljunom i crnim krilima, ženke zelenkaste. Gnijezdo gradi među granama. Nastanjuje šume Europe i Sibira. Zimi seli u Afriku.

vuk

vuk, zvijeri iz por. pasa (Canidae). U Europi živi obični vuk (Canis lupus), najveća vrsta iz por. pasa koji živi u divljini. Ima dugu njušku, oštre zube, velike osjetljive uške, gusto krzno, duge noge. Predak domaćeg psa.… Nastavi čitati

vulva

vulva (lat. vulva), lat. stidnica, stidnjača, pudendum femininum; dio vanj. ženskih spolnih organa koji obuhvaća preponski (Venerin) brežuljak, male i velike stidne usne, predvorje rodnice i dražicu.