Proleksis enciklopedija
online

BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

borovica

Struka
borovica (Juniperus), rod crnogoričnoga grmlja i drveća iz porodice čempresa (Cupressaceae), smreka (ime smreka rabi se i za biljni rod smrča!). Rasprostranjena je na velikome dijelu s hemisfere, sadrži oko 60 vrsta od kojih su u nas najpoznatije:… Nastavi čitati →
Ažurirano: 31. ožujka 2014.

borovnica

Struka
borovnica (Vaccinium myrtillus), brusovnica, nizak listopadni grm iz porodice vrjesova (Ericaceae). Listovi su maleni, ovalni, cvjetovi blijedoružičasti. Plod je plavocrna okrugla sočna boba veličine graška. Ukusno šumsko voće, plodovi se rabe svježi, ukuhani, za preradu u voćni sok… Nastavi čitati →
Ažurirano: 31. ožujka 2014.

bosiljak

Struka
bosiljak (grčki: basilikos kraljevski; Osimum basilicum), jednogodišnja grmolika mirisava biljka iz porodice usnača (Labiatae). Naraste do 35 cm, s bijelim, crvenkastim ili žućkastim cvjetovima. Potječe iz Indije, već od srednjeg vijeka uzgaja se i u nas kao… Nastavi čitati →
Ažurirano: 4. travnja 2014.

bostan

Struka
bostan (perzijski: bo miris, stan mjesto) 1. Cvjetnjak. 2. Povrtnjak. 3. Vrt za dinje i lubenice. 4. Zajednički naziv za dinje i lubenice.
Ažurirano: 4. travnja 2014.

bostonski terijer

Struka
bostonski terijer (prema gradu Bostonu u SAD-u), čvrst, mišićav pas, križanac između buldoga i bijeloga engleskog terijera. Dlaka je kratka i glatka, sive ili tamnosive boje s bijelim oznakama.
Ažurirano: 4. travnja 2014.

boškarin

Struka
boškarin → istarsko govedo
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

botanički vrt

Struka
botanički vrt, zbirka živog bilja, koja služi znanstvenim i nastavnim ciljevima, a usputno i kao javni park. Može imati više odsjeka (sistematski, ekološki, biljnogeografski, morfološki, ekonomski). U hladnijim krajevima botanički vrtovi posjeduju staklenike za kulturu tropskog i suptropskog bilja.… Nastavi čitati →
Ažurirano: 10. travnja 2014.

botanika

Struka
botanika (grčki: botaniké), fitologija, biljarstvo, dio biologije koji se bavi proučavanjem biljnog svijeta. Obuhvaća sistematiku, morfologiju, citologiju, fiziologiju, genetiku, biologiju rasploda, ekologiju, geobotaniku (fitogeografiju), paleobotaniku, fitopatologiju i dr. Istražuje pojedine biljne vrste (idiobotanika) ili pak biljne zajednice (fitocenologija)… Nastavi čitati →
Ažurirano: 10. travnja 2014.

botox

Struka
botox (Botulinum toxin), neurotoksin anaerobnog bacila Clostridium botulinum, uzročnika → botulizma, što remeti prenošenje impulsa u živčano-mišićnom spoju onemogućujući tako mišićnu akciju. U medicini se rabi kod grčevitog stiskanja vjeđa (blefarospazma), strabizma, grčevitog spazma vratnih mišića (spastičnog… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

botriomikoza

Struka
botriomikoza (grčki: botrys grozd, mykes gljiva), kronična zarazna bolest konja, rjeđe goveda i svinja, koju uzrokuju stafilokoki, najčešće nakon ozljede (u konja nakon kastracije). Može prijeći i na čovjeka. Očituje se kroničnim, granulomatoznim, upalnim modrocrvenim infiltracijama kože i… Nastavi čitati →
Ažurirano: 10. travnja 2014.

botulizam

Struka
botulizam (latinski: botulus kobasica), intoksikacija neurotoksinom anaerobnog bacila Clostridium botulinum, što remeti prenošenje impulsa u živčanim spojevima. Nastaje nakon uživanja pokvarene konzervirane hrane (suhog mesa i riba, konzervi mesa, voća i povrća). Nakon glavobolje i povraćanja razvije se… Nastavi čitati →
Ažurirano: 14. travnja 2014.

Boveri, Theodor

Struka ,
Boveri, Theodor, njemački zoolog i anatom (Bamberg, 12. X. 1862 – Würzburg, 15. X. 1915). Najprije asistent Zoološkog instituta u Münchenu, potom sveučilišni profesor zoologije i poredbene anatomije u Würzburgu. Istraživao proces oplodnje, pridonio upoznavanju kromosoma postavivši osnovu za… Nastavi čitati →
Ažurirano: 16. travnja 2014.

Bovet, Daniel

Struka ,
Bovet, Daniel, švicarski i talijanski farmakolog (Neuchâtel, 23. III. 1907 – Rim, 8. IV. 1992). Diplomirao na Sveučilištu u Ženevi, gdje se bavio fiziologijom i komparativnom anatomijom. Kemijom i fiziologijom bavio se u Pasteurovu institutu u Parizu (1929–47). U… Nastavi čitati →
Ažurirano: 16. travnja 2014.

Boyer, Paul

Struka ,
Boyer, Paul, američki biokemičar (Provo, 31. VII. 1918). Doktorirao u području biokemije (1943), na sveučilištima Stanford i Minnesota počeo se baviti mehanizmima enzimskih reakcija. Osnovao Institut za molekularnu biologiju na UCLA-i 1965. Za doprinos rasvjetljavanju biokemijske sinteze adenozin-trifosfata (ATP)… Nastavi čitati →
Ažurirano: 20. studenoga 2014.

božikovina

Struka
božikovina (Ilex), rod zimzelenih grmova i niskog drveća iz porodice Aquifoliaceae. Raširena je u južnoj i zapadnoj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Naša božikovina ima dvije vrste listova: na cvjetnim izbojcima rubovi… Nastavi čitati →
Ažurirano: 16. travnja 2014.

božja ovčica

Struka

božja ovčica (Coccinella septempunctata), bubamara, vrsta kukca kornjaša, polukuglasta oblika, duljine 6–8 mm. Glava je crna, s nježnim ticalima, a crveno pokrilje ima 7 crnih pjegica. Može dobro letjeti; korisna je jer se hrani biljnim ušencima.
Ažurirano: 16. travnja 2014.

božur

Struka

božur (Paeonia), rod listopadnih polugrmova ili grmova iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae), raste u Europi i Aziji. Kultivira se zbog velikih crvenih, ružičastih, bijelih ili žutih cvjetova. U pučkoj medicini koristi se protiv grčeva i padavice.
Ažurirano: 16. travnja 2014.

brada

Struka
brada 1. Donji, izbočeni dio lica (latinski: mentum), kojem koštanu podlogu čini donja čeljust; karakteristična za recentnog čovjeka. 2. U čovjeka, dlake na donjem dijelu lica u muškaraca, niču u pubertetu kao sekundarna spolna oznaka. U životinja brade… Nastavi čitati →
Ažurirano: 17. travnja 2014.

bradaš, žutoglavi

Struka
bradaš, žutoglavi (Gypaetus barbatus aureus), kostolom, kostoberina, vrsta ptica grabljivica iz porodice sokolovki (Falconidae). Ima velika šiljasta krila (raspona oko 3 m), dugačak klinasti rep; krila i rep su tamne boje, a glava svijetla. Ispod kljuna ima čekinjasto… Nastavi čitati →
Ažurirano: 17. travnja 2014.

bradavica

Struka
bradavica 1. Lokalno zadebljanje površinskog sloja kože. Uzrok može biti virus (obična bradavica, mladenačka bradavica), pa je zarazna, nastaje u kratkom vremenu ali može i spontano nestati, ili je pak staračka, seboroična, nezarazna i ne može spontano nestati. Poseban oblik… Nastavi čitati →
Ažurirano: 17. travnja 2014.