BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Ahilova tetiva (prema Ahilu, junaku iz grčke mitologije, koji je bio ranjiv samo u petu), završna tetiva troglavog mišića (tricepsa) stražnje strane potkoljenice, hvata se za petnu kost. Najsnažnija tetiva u čovječjem tijelu. U prenesenom značenju, Ahilovom tetivom naziva se nečija slaba strana.
aholija (grčki: a ne, hole žuč), nedostatno lučenje žuči u crijevo zbog zastoja u žučnim vodovima. Posljedice su žutica, bezbojna stolica što sadrži neprobavljenu mast iz hrane (steatoreja). Liječenje je uzročno.
ahondroplazija (grčki: a ne, hondros hrskavica, plasis tvorevina), prirođen poremećaj razvitka hrskavice što dovodi do smetnji u okoštavanju spojne hrskavice s nedovoljnim rastom kostiju u dužinu. Rezultira patuljastim rastom s normalnim trupom, kratkim udovima, uleknutim nosom.
AIDS (akronim od engleskoga: Acquired Immunodeficiency Syndrome sindrom stečenog nedostatka imunosti), sida, teško oštećenje imunološkog sustava uz sekundarnu pojavu oportunističkih infekcija. Uzročnik je retrovirus humane imunodeficijencije (HIV), koji razara pomoćničke limfocite T4, što dovodi do uništenja imunološkog sustava. Virus… Nastavi čitati →
aigialosaur (grčki: aigialós morski žal, sauros gušter), izumrli zmijoliki gmaz iz razdoblja krede. Bio je pokriven ljuskama, dug do 2,5 m, živio je pretežno u vodi. Fosilne ostatke u krednim vapnencima kraj Vrbanja na Hvaru opisao je Dragutin… Nastavi čitati →
airdale (prema istoimenoj dolini rijeke Aire), “kralj terijera”, najveći pas iz pasmine terijera (visok oko 58 cm). Potječe iz Engleske, gdje je polovinom XIX. stoljeća uzgojen za lov jazavaca i vidra. Ima gustu, čekinjastu, no ne i kovrčavu dlaku,… Nastavi čitati →
ajhornija (Eichhornia), biljni rod vodenih jednosupnica iz porodice Pontederiaceae, potječe iz tropske i suptropske Amerike. Cvjetovi su svijetle, nježnoplave ili ljubičaste boje. Održava se na vodi s mješinasto napuhanim lisnim peteljkama. Uzgaja se i u staklenicima. Vodeni zumbul… Nastavi čitati →
akacija (grčki: akakía nedužnost, nevinost), rod (Acacia) listopadnog i zimzelenog drveća, grmlja i polugrmlja, rjeđe penjačica, iz porodice Leguminosae, potporodice Mimosoideae. Biljka tropskih i suptropskih krajeva, ponajviše iz Australije, no kultivira se i u našim… Nastavi čitati →
akant (grč. Acanthus), rod trajnih zeljastih biljaka iz por. primoga (Acanthaceae) s perasto krpastim velikim listovima, raste u juž. Europi, Aziji i Africi. Stiliziran oblik lista često je dekorativan element u umjetnosti, napose na korintskome kapitelu.
akantodi (grčki: akanthodes bodljikav), razred izumrlih primitivnih riba koje su živjele u razdoblju od silura do perma. Imale su koštani skelet i jake bodlje ispod peraja. Preci su većine današnjih koštunjača.
akantoza (grčki: akantha trn, bodljika), zadebljanje spinoznoga sloja epiderme (sloja nazubljenih stanica iznad bazalnoga sloja u mnogoslojnom epitelu); javlja se kod nekih kroničnih dermatoza (psorijaza, kronični egzem).
akapnija ili hipokapnija (grčki: a ne, kapnos dim, para), smanjenje koncentracije ugljičnog dioksida u krvi. Osnovni je uzrok hiperventilacija, bilo neurotskog značaja, bilo zbog visinskoga razrijeđenog zraka. Kod akutne akapnije organizam kompenzatorno načas obustavlja disanje, kod kronične akapnije smanjen je protok krvi kroz mozak.
akarinoza (grčki: akari grinja), kovrčavost loze, bolest vinove loze koju uzrokuje grinja Phyllocoptes vitis.
akcijski potencijali (latinski: actio djelovanje, potentia sila, snaga), akcijske (bioelektrične) struje, razlika električnoga naboja između aktiviranog (podraženog) dijela tijela i okoline koja je u mirovanju. Sijelo električne napetosti jest polupropusna stanična membrana, koja na jednoj strani nosi pozitivan električni… Nastavi čitati →
akinezija (grčki: a ne, kínēsis kretanje), akineza, nepokretnost uvjetovana iz psihičkih (emocionalna trauma, shizofrenija, depresija, apatija, melankolija, histerija) ili organskih uzroka (bolovi, kod reumatizma, upale mišića, živaca ili zglobova). Akinezija može nastati i nakon dugotrajna mirovanja.
aklimatizacija (latinski: ad k, prema; grčki: klíma nagib, naginjanje; područje, kraj), prilagodba živih bića okolini s drukčijim klimatskim, geografskim, edafskim i biotičkim uvjetima. Tu sposobnost nemaju sva živa bića u jednakoj mjeri; s većom sposobnošću aklimatizacije proširuju… Nastavi čitati →
aklorhidrija → anaciditet
akmestezija (grčki: akmē vrhunac, aisthēsis osjet; osjećaj; opažaj) → analgezija
