sociologija (lat. socius drug, grč. logos znanost), znanost o društvu koja izučava društv. pojave i oblike društv. života, društv. ustanove, organizacije i skupine i njihovu interakciju. U užem smislu, s. je analiza struktura soc. odnosa koji su nastali soc. interakcijom.… Nastavi čitati →
sociologizam, smjer odnosno orijentacija u sociologiji, po kojem se sve pojave u svezi s pojedincem i društvom mogu tumačiti samo u sociologijskim kategorijama. Dolazi do izražaja u djelu → Émilea Durkheima, koji smatra da svaku manifestaciju čovjekova… Nastavi čitati →
sociometrija (lat.), smjer u sociologiji koji se bavi mjerenjima i istraživanjima u malim društv. skupinama radi utvrđivanja raznih soc. odnosa koji se očituju unutar njih. Osnivač s. je J. Moreno, koji drži da se na osnovi mikrosociol. istraživanja mogu poboljšati… Nastavi čitati →
Soglo, Nicéphore Dieudonné, beninski političar (Lomé, 29. XI. 1934). Diplomirao pravo i ekonomiju u Parizu. Nakon državnog udara → M. Kérékoua napustio zemlju 1972. i radio u MMF-u i Svjetskoj banci. Kad je 1990. u Beninu uvedeno višestranačje,… Nastavi čitati →
Solana Madariaga, Francisco Javier, španj. političar (Madrid, 14. VII. 1942). Diplomirao fiziku. Član ilegalne Španj. socijalist. radničke stranke (PSOE), od 1964. U SAD-u na doktorskom studiju 1965–71. Prof. na amer. sveučilištima i u Madridu od 1975. Tajnik Izvršnog odbora… Nastavi čitati →
Solidarność (polj.), sindikat polj. radnika osn. 1980. za vrijeme štrajka brodograđevnih radnika u Gdańsku pod vodstvom karizmatičnoga Lecha Wałęse. Zabranjen 1981, legaliziran 1988, njegovi su kandidati pobijedili na poluslobodnim izborima 1989. u Poljskoj, a Wałęsa izabran za predsj. republike (1990–95).
solidarnost 1. U sociologiji, spontan ili dogovoren odnos povezanosti određene skupine ljudi na temelju sličnosti interesa, ideja, emocija, misli, vjere ili drugih zajedničkih elemenata (npr. unutargeneracijska solidarnost, solidarnost po podrijetlu, tradiciji i sl.). 2. U lingivistici, uvjetovanost i međuovisnost elemenata jezičnog sustava
Somoza, Anastasio García, nikaragvanski časnik i političar (San Marcos, 1. II. 1896 – Panama City, 29. IX. 1956). Načelnik Glavnoga stožera nikaragvanske armije, organizirao vojni udar protiv svojeg ujaka, predsjednika Juana Garcíje Sacase 1936. Preuzeo položaj predsjednika republike 1937.… Nastavi čitati →
Somoza, Luis Debayle, nikaragvanski političar (León, 18. XI. 1922 – Managua, 13. IV. 1967). Sin → Anastasia, preuzeo vlast nakon očeva ubojstva 1956. Predsjednik republike 1959–63. Za razliku od oca, proveo brojne socijalne reforme (agrarna i industrijska… Nastavi čitati →
Sorge, Richard, njemački novinar i sovjetski obavještajac (Baku, Taškent, 4. X. 1895 – Tokyo, 7. XI. 1944). Doktor prava i ekonomije 1920. Član Komunističke partije Njemačke od 1920. Dobio sovjetsko državljanstvo 1925. i stupio u članstvo Komunističke partije Sovjetskoga… Nastavi čitati →
Sorokin, Pitirim Aleksandrovič, ruski i američki sociolog (Turia, 21. I. 1889 – Winchester, Massachusetts, 11. II. 1968). Član Partije socijalista revolucionara (esera), u vladi premijera Kerenskoga 1917. Prvi profesor sociologije na Sveučilištu u Petrogradu 1919–22. Prognan iz Sovjetskoga Saveza… Nastavi čitati →
Soros, George (György Schwartz), amer. financijaš i filantrop (Budimpešta, 12. VIII. 1930). Iz Mađarske 1947. prebjegao u Vel. Britaniju, gdje je diplomirao na London School of Management 1952. Od 1956. živi u SAD-u. Predsj. zaklade Soros Fund Management. Među… Nastavi čitati →
SOS-selo, naselje namijenjeno djeci koja su ostala bez roditelja. Prvo je osnovano u Austriji 1949. U Hrvatskoj djeluju dva takva sela, u Lekeniku i Ladimirevcima.
SOS-telefon, telefon na koji se mogu obratiti osobe koje su u psih. krizi ili nevolji nakon kojega stručna osoba pokušava pomoći savjetom i sl.
sovhoz (akr. od rus. sovjetskoje hozjajstvo sovj. gospodarstvo), oblik drž. poljoprivr. poduzeća u SSSR-u, osn. na temelju Dekreta o socijalist. uporabi zemljišta 1919. Svrha mu je bila organizacija industr. načina proizvodnje na poljoprivr. dobrima koja su kolektivizacijom oduzeta od rus.… Nastavi čitati →
sovjeti (rus. vijeća, savjeti), organi vlasti u Rusiji i SSSR-u tijekom revolucija 1905–07. i 1917. i nakon njih. Nastali kao oblici organiziranja radništva, postupno potpadaju pod utjecaj boljševika. Postavši najšira organizacijska osnova revolucije 1917, Lenjin iznosi poznati zahtjev: sva vlast sovjetima!
Spaak, Paul-Henri, belijski političar (Schaerbeek, 25. I. 1899 – Bruxelles, 31. VII. 1972). Brat → Charlesa. Odvjetnik 1921–31. Član Socijalističke stranke, parlamentarni zastupnik od 1932. Ministar vanjskih poslova 1936–38, zatim 1939–45. (u izbjegličkoj vladi u Londonu) i… Nastavi čitati →
Spaho, Mehmed, bošnjački političar (Sarajevo, 13. VIII. 1883 – Sarajevo, 29. VI. 1939). Studirao pravo u Beču. Vođa Jugoslav. musl. organizacije (JMO). U Kraljevini Jugoslaviji obnašao dužnost ministra u više vlada (između 1921–40). Taktiziranjem i nagodbom s beogradskim vlastima… Nastavi čitati →
spartakovci, članovi Saveza spartakovaca (njemački: Spartakbund), socijalističke revolucionarne organizacije osnovane 1916. Okupljala lijeve socijaldemokrate koji su se protivili ratu. Vođe spartakovaca bili su R. Luxemburg, K. Liebknecht, F. Mehring, C. Zetkin i W. Pieck. Nakon vala štrajkova… Nastavi čitati →
specijalizacija (iz lat.) 1. Stručno usavršavanje kojim se postaje specijalist u nekoj struci; stjecanje osobitih znanja u nekom području. 2. Usmjerivanje jedne djelatnosti prema većem stupnju složenosti posla, odn. na određenu užu djelatnost, npr. specijalizacija industrije; jedan od oblika… Nastavi čitati →
