komunike (franc.), priopćenje, obično putem tiska ili audiovizualnih medija, npr. vlade o diplomatskim pregovorima ili međudrž. ugovorima i drugim važnim polit. događajima. U diplomatskoj praksi, tekst koji sadrži vijesti, informacije ili izjave namijenjene objavljivanju radi obznanjivanja nekom adresatu, najčešće stranoj… Nastavi čitati →
komunističke partije, političke stranke koje zagovaraju komunizam, odnosno socijalizam kao ideologiju, i bore se za ostvarenje komunističkoga (socijalističkoga) političkog i društvenog poretka. Razvijaju se iz socijaldemokratskih pokreta radikalizacijom metode političke borbe po uzoru na boljševičku radikalizaciju Ruske socijaldemokratske radničke… Nastavi čitati →
Komunistički manifest, naslov djela K. Marxa i F. Engelsa, služb. program prve komunist. organizacije. Objavljen u Londonu 1848, ima četiri dijela: u prvome je prikaz nastanka i razvitka kapitalizma i kapitalista, iznose se proturječnosti u kapital. društvu i teza… Nastavi čitati →
komunizam (od latinskoga: communis zajednički, opći), izvorno načelo i praksa zajedništva i jednakosti svih ljudi; teorija, ideologija, pokret i poredak u kojima su sredstva za proizvodnju zajedničko vlasništvo, a razdioba dobara vrši se po načelu jednakosti i pravičnosti. Pojmovno obuhvaća… Nastavi čitati →
Konare, Alpha Oumor, malijski političar (Kayes, 2. II. 1946). Ministar za mladež, umjetnost i kulturu 1978–80. Suprotstavljao se jednostranačju predsj. M. Traorea. Pobijedio na prvim višestranačkim izborima 1992. kao vođa Saveza za demokraciju u Maliju (ADEMA). Predsj. republike… Nastavi čitati →
Končar, Rade, hrvatski političar (Končarev Kraj, Plitvice, 28. X. 1911 – Šibenik, 22. V. 1942). Kovinski radnik. Sindikalni vođa, organizator štrajkova i demonstracija. Zatvaran više puta zbog svoje aktivnosti. Član Komunističke partije Jugoslavije od 1936. Tajnik Centralnoga… Nastavi čitati →
konfederacija (lat.), savez više samostalnih država nastao sklapanjem međunar. ugovora, za razliku od federacije kao sav. države. Pri ulasku u takav savez države članice zadržavaju suverenost i samostalnost. Veza između njih nije državnopravna, nego međunarodnopravna. Pojam je prilično neodređen te… Nastavi čitati →
konferencija na vrhu ili summit, bilateralni ili multilateralni sastanak najviših polit. i diplomatskih predstavnika zemalja sudionica. Pojam je uveden u diplomatsku praksu nakon I. svj. rata (prvi je takav primjer Pariška mirovna konferencija), tijekom II. svj. rata održane su… Nastavi čitati →
kongres (lat.) 1. Skup znanstvenika, književnika i sl. na kojem se raspravljaju stručne teme i pitanja od interesa za tu profesiju. 2. Sastanak predstavnika raznih država na kojem se rješavaju međunar. pitanja, npr. Bečki k. 1914–15, Berlinski k. 1878. itd.… Nastavi čitati →
Kongresna stranka (Indijski nacionalni kongres), indijska politička stranka osnovana 1885. s programom borbe za neovisnost Indije. Vodeća stranka u Indiji od trenutka stjecanja neovisnosti, na vlasti s kraćim prekidima. Od 1920. na njezinu se čelu smjenjuju najveće ličnosti moderne… Nastavi čitati →
König, René, njemački sociolog (Magdeburg, 5. VII. 1906 – Köln, 21. III. 1992). Profesor na sveučilištima u Zürichu (1938-47) i Kölnu (od 1949). Pod utjecajem Durkheima razvio empirijsko istraživanje u obiteljskoj, urbanoj i industrijskoj sociologiji. Bavio se… Nastavi čitati →
Konoe, Fumimaro, japanski političar (Tokyo, 12. X. 1891 – Tokyo, 16. XII. 1945). Podrijetlom iz obitelji koja vuče podrijetlo iz aristokratskoga roda → Fujiwara. Zastupnik, poslije i predsjednik Gornjega doma parlamenta (1933–37). Predsjednik vlade 1937–39.… Nastavi čitati →
konsenzus (lat.) 1. Suglasnost, volja stranaka koje se odnose na isti objekt, a očitovane su radi zaključenja ugovora. Za postojanje nekih ugovora dovoljan je već sam konsenzus, dok je za ostale potreban poseban, najčešće pisani oblik. 2. Jednoglasna odluka na… Nastavi čitati →
konstitucionalizam (lat. preko engl.), ustavnost; organizacija polit. vlasti koja se temelji na ustavu (konstituciji); shvaćanje koje je u skladu s ustavnim načelima, ustavno vladanje; prav. teorija koja kao temelj vlasti priznaje samo ustav i trodijelnu podjelu vlasti. U politologiji, princip… Nastavi čitati →
Kontraobavještajna služba (KOS), voj. služba u bivšoj Jugoslaviji koja se bavila organiziranom obranom od stranih obavještajnih službi. Osn. 1952. kada se iz → UDBE izdvaja područje voj. sigurnosti. Preimenovana 1966. u Upravu sigurnosti JNA. U prvoj fazi bavila se borbom… Nastavi čitati →
kontrarevolucija (lat.), pokret i skup aktivnosti protiv provedene revolucije kojim se nastoji uspostaviti staro drž. uređenje i društv. odnosi koje je revolucija izmijenila. Javlja se u liku oružane akcije, građ. rata (npr. u Rusiji nakon 1917), pobune, urote itd. U… Nastavi čitati →
kontrasi (španjolski: contras), protusandinističke snage koje su vodile gerilu i oružanu borbu u Nikaragvi 1980-ih uz potporu SAD-a (novcem od nezakonite prodaje oružja Iranu, što je 1986. dovelo do velike političke afere poznate kao Irangate). Do 1990. jezgru… Nastavi čitati →
konvencija (lat.), dogovor, ugovor. 1. U društvu, skup običajnih normi koje se ne uređuju prav. aktima, nego se podrazumijevaju kao općeprihvaćena pravila ponašanja i djelovanja u pojedinim situacijama. Narušavanje takvih k. (npr. lijepog ponašanja) društvo sankcionira neprihvaćanjem pojedinaca koji ih… Nastavi čitati →
