FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
komponenta (lat. preko njem.), sastavni dio čega, sastavnica; npr. u kemiji k. je dio kem. spoja, u fizici i matematici k. je projekcija vektora (sile, brzine i dr.) na koordinatne osi (ili u nekome drugom smjeru).
kompozicija (latinski: compositio sastavak; spoj) 1. lik Struktura likovnoga djela; raspored elemenata koji se ravnaju prema osnovnim zahtjevima stila; u arhitekturi međusobni odnos i raspored elemenata zida, punog volumena i šupljine; u skulpturi odnos volumena, raspored ploha, svjetla i sjene,… Nastavi čitati →
komutativnost (lat.), svojstvo binarnih operacija pri kojemu zamjena mat. objekata ne mijenja rezultat. Npr. zbrajanje i množenje realnih (i kompleksnih) brojeva je komutativno jer je x + y = y + x i xy = yx. Oduzimanje brojeva nije npr.… Nastavi čitati →
koncentracija (lat. preko njem. i franc.) 1. Usredotočenost, pojačano usmjeravanje pozornosti na neki sadržaj (k. na učenje). 2. Okupljanje, sabiranje na jednom mjestu (k. stanovništva). 3. kem Količina sastojka u jedinici volumena otopine (mješavine). 4. psihol Pojačana usredotočenost… Nastavi čitati →
koncentracija tvari ili molaritet, oznaka c, fizikalna veličina koncentracije tvari definirana omjerom količine tvari (n) izražene molovima i obujma (V) izraženog u m3, tj. SI-jedinica molariteta je mol/m3.
kondenzacija (lat.) 1. fiz Pretvaranje plinova ili para u tekuće ili čvrsto stanje. Tako nastalo tekuće stanje zove se kondenzat. 2. kem Spajanje molekula u jednu veću molekulu uz izdvajanje jednostavnih kem. spojeva (npr. vode, amonijaka, kloridne kiseline i dr.).
kondukcija (lat.) ili vođenje, način izmjene (prijelaza) topline s tijela na tijelo pri njihovu neposrednom dodiru. Događa se zbog prenošenja kinetičke energije s molekula jedne na molekule druge tvari. Kod čvrstih tijela k. je jedini način prenošenja topline kroz tijelo (ako nije dijatermno).
konduktometrija (grč., lat. preko engl.) kem Volumetrijska analitička metoda određivanja završetka titracije (ekvivalentne točke) s pomoću promjene el. vodljivosti.
konformacijska analiza, proučavanje odnosa org. molekula koje mogu biti različitih trodimenzionalnih oblika što nastaju zbog rotacije oko jednostrukih veza među njihovim atomima.
kongruencija (lat.) 1. Podudarnost, skladnost, istovjetnost. 2. lingv Slaganje riječi u rečenici prema rodu, broju, licu, padežu i sl.; sročnost. 3. U geometriji, sukladnost ili podudaranje likova; likovi se mogu preslikati jedan u drugi (s pomoću translacija, rotacija, simetrija). U… Nastavi čitati →
konhoida (grč.), ravninska krivulja 4. reda koja nastaje kada se središte neke dužine giba po pravcu, a pravac na kojemu su krajnje točke te dužine uvijek prolazi kroz nepomičnu točku. Otkrio ju je starogrč. matematičar Nikomed rješavajući problem trisekcije kuta i delski problem.
koniin, propilpiperidin, prvi alkaloid dobiven sintetski (1886); vrlo otrovna uljasta tekućina, nalazi se u sjemenci kukute.
konike (grč.), čunjosječnice, ravninske krivulje 2. reda (jer se u koordinatnoj ravnini mogu prikazati jednadžbama 2. stupnja) koje se dobiju presjekom ravnine i konusa (čunja). To su kružnica, elipsa, parabola i hiperbola. Bile su poznate starogrč. matematičarima, a Apolonije iz… Nastavi čitati →
konkavan (lat.), udubljen, uleknut, npr. konkavna leća u optici. mat Krivulja (K) je konkavna u točki T s obzirom na neku točku (X) ako njezin luk leži s iste strane tangente u T. Supr.: konveksan.
konoid (grč.), zakrivljena pravčasta ploha kod koje su projekcije izvodnice na neku ravninu usporedne.
Konovalov, Mihail Ivanovič, rus. kemičar (Buduhino, Jaroslavska oblast, 13. XI. 1858 – Kijev, 25. XII. 1906). Prof. u Moskvi i Kijevu. Našao metodu separacije i čišćenja naftena. Ispitivao svojstva kavkaske nafte.
konstanta (lat.), veličina koja se ne mijenja tijekom nekog procesa ili pri promjeni okolnosti odn. uvjeta. Apsolutna k. ne mijenja se ni sa kakvom promjenom uvjeta (npr. brzina svjetlosti), dok se relativna k. može mijenjati s obzirom na promjenu nekih… Nastavi čitati →
konstantan (engl.), slitina bakra i nikla u omjeru 55:45. Ima velik el. otpor koji se neznatno mijenja s temperaturom. Upotrebljava se za izradu reostata i termoelemenata u pirometriji.
konstelacija (lat.) 1. astr Međusobni položaj nebeskih tijela na nebeskoj sferi viđen sa Zemlje, posebno položaj Sunca, Mjeseca i planeta međusobno i prema zviježđima. 2. Istoznačnica za zviježđe, tj. skupinu zvijezda što na nebu tvore postojane oblike (figure) koje… Nastavi čitati →
kontinuitet (lat.) 1. opć Neprekidnost, stalnost. 2. Događanje koje od jednog stanja do drugog ide tako da prelazi sve međustupnjeve (tj. bez prekida i skoka). Važan pojam u matematici (npr. neprekinutost funkcija) i u znanosti (npr. jednadžba kontinuiteta u fizici).… Nastavi čitati →
